Hutbe

Roditelji, posvetite više vremena svojoj djeci

Roditelji, posvetite više vremena svojoj djeci Roditelji, posvetite više vremena svojoj djeci

„Vi niste bili prisutni kada je Jakubu smrtni čas došao i kada je sinove svoje upitao: „Kome ćete se, poslije mene, klanjati?“

|

Klanjaćemo se“ – odgovorili su - „Bogu tvome, Bogu tvojih predaka, Ibrahima i Ismaila i Ishaka, Bogu jednome, i mi se Njemu pokoravamo! Kur'an, El-Bekare, 133.

Citirani ajeti-kerim prenosi riječi Jakuba a.s. brižnog roditelja koji i u svom posljednjem času provjerava: da li je valjano i u potpunosti ispunio misiju roditelja? Zato, on okupljene sinove svoje pita temeljno pitanje za svakog čovjeka, a to je: „Kome ćete se, poslije mene, klanjati?“ I on, kao posljednje što želi čuti jeste da mu sinovi dadnu jasan odgovor na postavljeno im pitanje. I potom, kada je čuo odgovor sinova svojih: „Klanjaćemo se Bogu tvome, Bogu tvojih predaka, Ibrahima i Ismaila i Ishaka, Bgu jednome, i mi se Njemu pokoravamo!“ Jakub a.s. zadovoljan napusti ovaj svijet.

Isto pitanje trebalo bi da progoni i brine i svakog današnjeg roditelja. Roditeljski cilj treba da bude postignuće onog istog odgovora koji su sinovi Jakuba a.s. dali svome ocu. A to je: da će se klanjati Bogu jednome, i da će Mu biti odani i pokorni slijedeći svoga oca, i časne predke. Dakle, očuvati prenos vjere onakve i na onakav način kakav od nas Svevišnji očekuje a kakav je propisan Objavom Svevišnjega.

Da bi se ovo postiglo potrebno je odvojiti dovoljno vremena koje će roditelji pokloniti svojoj djeci kako bi im se, u potpunosti mogli posvetili. A vrijeme, taj dragocjen i nenaknadiv resurs, ističe kao pijesak kroz prste, gubi se i propada vrlo često u nevažnom i beskorisnom.

Posljednja istraživanja pokazuju da današnji čovjek znanja, napredka i blagostanja bogataš je u svemu osim u vremenu. Ashey Willans sa Harvardskog univerziteta ustanovila je da je 80 procenata ispitanika odgovorilo da su 'vremenski siromasi'. Za ovo njihovo siromaštvo Ashey okrivljuje slijedeće dvoje:

prvo, okupiranost upotrebom modernih tehnologija i mrežna povezanost i dostupnost; i drugo što krade vrijeme jeste opsjednutost poslom i potrebom za sve više novca jer vlada pomama za užicima, luksuzom, rasipništvom, neprekidnom kupovinom i nadmetanjem. Novija istraživanja u okviru Evropske unije pokazala su da savremeni roditelji u radne dane provedu maksimalno do tri sata u kontaktu sa svojom djecom od čega u korisnoj komunikaciji provedu najviše do trideset minuta.

Ovo nas obavezuje da vrijeme posvećeno djeci produžimo. Ukoliko ga ne uspijemo produžiti, možemo ga barem smislenije iskoristiti, a to je ponuditi viši kvalitet. Obostrano, na ovom planu potrebno je od sebe žrtvovati: roditelji na uštrb odmora nakon posla u fabrici ili birou, a djeca nakon škole na uštrb elektonskih naprava malih ekrana, sporta i igre.

Ovo ističemo iz krajnje nužnosti racionalnijeg i savjesnijeg rada roditelja sa svojom djecom. Više je razloga za ovo, a  najvažniji su:

1. Porodica je nezamjenjivo, prvo, najvažnije i najodgovornije mjesto odgajanja, ovo je oduvijek bilo i ostalo, ali potrebno ga je ojačati. Na današnjim roditeljima su velike i brojne odgojne dužnosti koje sa mukom i vrlo teško postižu jer su zaposleni izvan kuće, najčešće bez ičije dodatne pomoći, a oskudni su u vremenu koje im je na raspolaganju.

2. Zaista, veliki je obim odgojnih vrijednosnih sadržaja koje treba na djecu prenijeti da bi izgradili cjelovitu islamsku ličnost. Ukratko ih predstavimo:

a. Najprije Stubovi islamskog vjerovanja o vjerovanju u Allaha, Allahove meleke, Allahove Knjige, Poslanike saws, Sudnji dan, i Kader - Allahovo određenje usklađeno sa uzrastom djeteta predstaviti.

b. Potom, poučavanje u obredoslovlju i njegovo praktikovanje kao što su:

  • usvojiti Formulu svjedočenja Kelimei-šehadet i neprekidno je izgovarati;
  • dnevne namaze naučiti obavljati sa potrebnim surama i dovama i redovno ih izvršavati, kao i džum'u namaz, bajram, džennazu, te nafile namaze;
  • ramazan posebno obilježiti pojačanim ibadetima, i od rane dobi ramazanski post vršiti;
  • naučiti o sadaki i zekatu i naučiti se iz novca i iz drugih vrijednosti davati i druge darivati;
  • propise o hadždžu usvojiti i nijet hadždža kao dužnost, do njegovog izvršenja, držati.
  • pored ovoga naučiti hurufat Kur'ana i Kur'an redovno učiti u originalu i prijevodu, doviti i Allaha se neprekidno sjećati i od Njega moliti.

c. Dati dgoj na područjima etičkih, kulturnih, intelektualnih, društvenih i estetskih vrijednosti:

  • naučiti šta je to što je Kur'anom strogo zabranjeno činiti, kao i o ružnom i nepristojnom činu;
  • naučiti i o po Kur'anu strogo naređenom kao i o dobrome i pohvalnom djelu;
  • upoznati se sa životom Muhammed a.s. i razvijati ljubav prema njemu a.s.;
  • izgrađivati u djeci vrline: istine, pravde, poštenja, dobrote, ljubavi i drugih dobrota, a čuvati se i suzbijati: laž, neiskrenost, ogovaranje, zavidnost, nepravednost, mržnju i druge ružne postupke kako bi se u djetetu izgradio najljepši mogući doseg, upotpunjenje i sklad vrlina;
  • razvijati u djeci radinost i sposobnosti snalaženja, vještine rukovanja, i upotrebu tehnike;
  • razviti u djeci znatiželju, istraživački duh i ljubavi prema knjizi i znanju;
  • naučiti ih da odgovorno izvršavaju zadatke, ali i da se odgovorno odnose prema drugima;
  • znati savjesno brinuti o sebi, bližnjima, o komšijama, potrebnima, i uopšte o čovjeku;
  • u djetetu izgraditi svijest o sebi kao osobi jasnog identiteta i pripadanja vjeri, naciji i državi;
  • razviti estetske vrijednosti ljepote i sklada u doticaju sa islamskom i umjetnošću uopšte. 

3. Uvriježio se formalizam u učenju i ispovijedanju kao jedno suho učenje islama bez sadržine i čini ga se odvojenim od života što dodatno motiviše savjesne roditelje u radu, kao i u povezivanju sa porodicama istih nastojanja, te sa džamijom, mektebom i vjeroučiteljima. Zato je neobično važno da roditeljski utjecaj u odgoju djece ostane najjači i najizraženiji jer njime se ne samo poučava i odgaja nego se i ispravlja pogrešno i formalno.

4. Roditeljska posvećenost djeci ublažava pritisak modernih tehnologija koje čine djecu: motorički nespretnom, pisanim izražavanjem siromašnim jer se knjiga sve rjeđe čita, govorom oskudnijom jer jezikom izravno sve manje komuniciraju, emocionalno ranjivom jer im je potrebno više ljubavi, odsutnom jer su u svijetu mašte i slike. Uz pomenuto ide i opterećenost velikim obimom vanškolskih termina, rasporeda, zadataka, i nerealnih očekivanja od djece.

Zato, veća posvećenost i bolje organizovano vrijeme sa vašom djecom vratit će, prije svega, vašu djecu vama, i dat će vašoj djeci oslobođenje od žurbe i stresa, neophodan mir, opuštenost i spontanitet, i prepoznavanje doma i porodice kao najpouzdanijeg prostora i najtoplije zajednice u kojoj rastu, razvijaju se i odgajaju uz svoje roditelje i u okrilju svoje vjere.

Povratak na arhivu
Pretplatite se na naš newsletter