Historija
Historija organiziranog rada Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj započinje uspostavljanjem prvih džemata, krajem sedamdesetih godina prošloga vijeka. Prvi zvanično prijavljeni džemat je džemat Aachen, osnovan 19. novembra 1978. godine. Od tada se diljem SR Njemačke počinju osnivati džemati u kojima se organizira vjerski život Bošnjaka muslimana.
Rast broja novoformiranih džemata posebno će se intenzivirati krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina dvadesetog stoljeća. U toku agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992-1995.), veliki broj Bošnjaka, koji su protjerani sa svojih ognjišta, pronašli su utočište u SR Njemačkoj. Njemačka, kao država, prihvatila ih je i zbrinula, dok su im džemati ponudili duhovno utočište i vezu sa Domovinom.
Sve veći broj Bošnjaka u Njemačkoj, ali i povećan broj džemata (preko šezdeset), doveo je do potrebe koordiniranog rada i uspostavljanja krovne institucije Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj.
Reis-ul-ulema Mustafa Cerić je 10. januara 1994. godine u tu svrhu imenovao Mustafu ef. Klancu za glavnog imama IZBNJ i Hamzu ef. Subašića za zamjenika Glavnog imama. Time je započet proces formiranja Krovne zajednice, te je 19.oktobra u Dortmundu, uz prisustvo velikog broja imama, predsjednika džemata i aktivista, održana Osnivačka skupština uz usvajanje potrebnih dokumenta, te uspostavljena Krovna organizacija džemata u Njemačkoj VIGB e.V.
Od tada se počelo raditi na aktivnom unutarnjem ustrojstvu Zajednice, na način uvezivanja rada džemata, uspostave oblasti i oblasnih imama, formiranja užeg i šireg savjeta Glavnog imama, kao i Skupštine IZBNJ. Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj je u tom formatu djelovala do 2007. godine, kada se, na prijedlog Reis-ul-uleme, odlukom sabora IZ u BiH, formira Muftiluk za SR Njemačku. Za prvog muftiju imenovan je dotadašnji Glavni imam Mustafa ef. Klanco, koji će tu dužnost vršiti do 2011. godine. Naredna dva mandata za muftiju IZBNj biva imenovan Pašo ef. Fetić. U tom periodu su izvršene određene strukturalne promjene u samoj Zajednici. Izabran je i predsjednik Zajednice dr. Nedim Makarević, kojega će ubrzo na toj poziciji zamijeniti Edin Atlagić. Godine 2016. Edin Atlagić biva izabran za predsjednika Sabora, kasnije Skupštine IZBNJ. Umjesto dotadašnjih oblasti, formiraju se medžlisi, kao srednji nivoi u strukturi Zajednice. Intenzivira se rad na administrativnom i pravnom uređenju Zajednice, donosi se novi zajednički džematski statut, kao i drugi strateški dokumenti, kojima se ojačava unutarnja struktura u Zajednici.
Godine 2018. godine, Sabor IZ u Bosni i Hercegovini donosi odluku o formiranju Muftijstva za Zapadnu Evropu i tu dužnost preuzima muftija Osman ef. Kozlić, koji je ujedno preuzeo i funkciju Glavnog imama i predsjednika IZBNj. Slijedom događaja, muftija Kozlić ostaje na ovoj poziciji do 2020, kada se na prijedlog Reis-ul-uleme Huseina ef. Kavazovića, na mjesto vd. Glavnog imama imenuje dr. Halim ef. Alibašić, sa pomoćnicima Hamid ef. Pintolom i Asim ef. Jelovcem.
Halim ef. Alibašić početkom 2022. biva potvrđen od strane Reis-ul-uleme na poziciji Glavnog imama IZBNJ. Na mjesto predsjednika Izvršnog odbora, Skupština IZBNJ bira mr. Zenahira Mrakovića, kao i ostalih sedam članova. Početkom 2022. godine, IZBNj uvezuje i koordinira rad oko osamdeset džemata u SR Njemačkoj. Primjetan je trend uspostave novih džemata na području Njemačke, a to predstavlja nove izazove i posvećeniji rad na polju boljeg institucionaliziranja i kohezivnosti rada IZ, kao i konstantne brige za duhovne, humanitarne i druge potrebe naših članova, ali i potrebe svih onih, kojima je pomoć neophodna. IZBNj nastoji da u skladu sa zakonima SR Njemačke, mogućnostima koje nam pruža slobodno i demokratsko okruženje,a u skladu sa potrebama vremena, na najbolji način zaštiti, očuva i razvija vjerski i nacionalni identitet Bošnjaka, te bude i svima drugim na pomoći. To je bilo posebno izraženo u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu, kada su džemati u Njemačkoj, ali i kroz samu Krovnu zajednicu IGBD, pružili veliku pomoć Domovini i narodu u potrebi. Danas je rad IZBNj posvećen tome cilju i prepoznat je kroz niz projekata humanitarnog i općekorisnog karaktera, kroz razne vidove pomoći putem stipendiranja učenika i studenata u Njemačkoj, Bosni i Hercegovini i Sandžaku, redovnoj pomoći humanitarnim organizacijama, udruženjima i velikom broju pojedinaca. Svoj doprinos IZBNj pruža i pomažući u svim dijelovima svijeta, posebno prilikom opštih katastrofa i nedaća koje danas pogađaju ljude. IZBNj-IGBD ostaje posvećena svome cilju - biti na usluzi i pomoći okolini i društvu.
