Zenahir Mraković, predsjednik IZBNJ, za Preporod govori o organizaciji i jedinstvenoj članarini zajednice, planu da imam bude uposlenik Islamske zajednice, a ne lokalnog džemata te o reformi unutar IZBNJ i drugim izazovima za muslimane u njemačkom društvu.
Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj kao krovna organizacija je netom obilježila trideset godina djelovanja.
Zenahir Mraković, predsjednik IZBNJ, za Preporod govori o organizaciji i jedinstvenoj članarini zajednice, planu da imam bude uposlenik Islamske zajednice, a ne lokalnog džemata te o reformi unutar IZBNJ i drugim izazovima za muslimane u njemačkom društvu.
Razgovarao: Elvedin Subašić
Danas, nakon tri decenije djelovanja, živimo u znatno drugačijim okolnostima, kako u Njemačkoj tako i globalno. Koliko i kako se te okolnosti odražavaju na organizaciju naše Zajednice?
Te promjene se vrlo snažno odražavaju na organizaciju i rad Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj. Društveni, pravni i globalni kontekst u kojem danas djelujemo bitno se razlikuje od onoga iz ranijih faza našeg razvoja. Dok smo nekada djelovali prvenstveno oslonjeni na entuzijazam i lični angažman, danas se suočavamo s mnogo složenijim izazovima koji zahtijevaju profesionalne, sistemske i dugoročne odgovore.
Njemačko društvo je u posljednjim godinama prošlo kroz duboke transformacije – od promjena u migracijskoj politici, preko jačanja pravnih i administrativnih zahtjeva prema vjerskim zajednicama, do osjetljivih društvenih rasprava o ulozi religije u javnom prostoru. Islamske zajednice se danas posmatraju ne samo kao vjerski akteri, nego i kao relevantni društveni subjekti od kojih se očekuje odgovornost.
Istovremeno, globalni procesi – ubrzane migracije, digitalizacija, promjene u porodičnim i identitetskim obrascima, ali i globalne krize – direktno utiču na naše članove, posebno na mlađe generacije. Njihova pitanja identiteta, pripadnosti i smisla često su složenija nego ranije i zahtijevaju drugačiji pristup u radu džemata i Zajednice.
Sve to znači da Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj danas mora funkcionisati kao ozbiljna institucija: sa jasnim pravilima, profesionalnim kadrovima, uređenim finansijama i odgovornim upravljanjem imovinom. Organizacija Zajednice mora biti dovoljno stabilna da odgovori na sve zahtjeve, ali i dovoljno fleksibilna da prati društvene promjene i potrebe svojih članova.
U tom smislu, savremene okolnosti nisu prijetnja, nego izazov koji nas obavezuje da se razvijamo.
Vlastiti objekat za administrativno sjedište Krovne organizacije
Mandatni period u kojem ste bili na čelu Zajednice ove godine završava. Koje biste procese istakli kao najvažnije u proteklom mandatu?
U proteklom mandatnom periodu nastojali smo da Islamsku zajednicu Bošnjaka u Njemačkoj razvijamo istovremeno na dva kolosijeka: kroz jačanje institucionalnih i infrastrukturnih temelja, ali i kroz dosljedno ostvarivanje naše osnovne misije i statutarnih ciljeva. Smatrali smo da jedno bez drugog nema puni smisao.
Na institucionalnom planu, fokus je bio na stvaranju trajnih struktura koje osiguravaju stabilnost i kontinuitet rada. Nakon trideset godina djelovanja, Zajednica je stekla vlastiti objekat koji danas služi kao administrativno sjedište Krovne organizacije. Uspostavljen je dženazetski fond kao izraz organizovane brige za članove, a registrovana je i firma koja se bavi pogrebnim, ali i drugim uslugama koje Islamska zajednica, kao ozbiljna institucija, treba da pruža svojim članovima.
Važan iskorak ostvaren je i u organizacionom usklađivanju sa državnim uređenjem Njemačke kroz registraciju četiri medžlisa, čime je Zajednica postala jasnije strukturirana i vidljivija na nivou na kojem se rješavaju pitanja vjere i vjerskog života. Istovremeno, implementacijom standardiziranih džematskih statuta ojačana je pravna sigurnost džemata, zaštita vakufske imovine i jedinstveni identitet Zajednice.
Međutim, paralelno s ovim procesima, Zajednica je u potpunosti nastavila i razvijala svoj osnovni rad. U svim džematima realizirani su statutarni ciljevi koji se odnose na vjerski odgoj djece kroz mektebsku nastavu, rad sa omladinom, aktivnosti sa ženama, te brojne vjerske, edukativne i društvene programe. Ovi segmenti su ostali srž našeg djelovanja i nisu bili zapostavljeni ni u jednom trenutku.
Uz to, kontinuirano se radilo na unapređenju finansijske transparentnosti, profesionalizaciji i jačanju povjerenja članova u rad Zajednice. Sve ove procese ne doživljavam kao završene, nego kao temelj na kojem naredna rukovodstva mogu dalje graditi.
Najvažnije što bih istakao jeste da je Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj danas organizovanija, stabilnija i zasigurno sadržajnija – institucija koja istovremeno gradi strukture i živi svoju misiju u svakodnevnom radu sa ljudima.
Jedinstvena članarina na području IZ Njemačke
U sklopu unutarnjih reformi, Skupština IZBNJ je usvojila akte o jedinstvenoj članarini.
Kada govorimo o jedinstvenoj članarini, ključno je razumjeti osnovnu ideju: u jednoj vjerskoj zajednici ljudi nisu članovi lokalnog udruženja u određenom gradu, nego su članovi zajednice kao institucije. Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj djeluje kao jedinstvena religijska zajednica na prostoru cijele države, sa zajedničkom misijom, normama, strukturom i odgovornošću prema svim svojim članovima. Džemat je mjesto gdje se ta pripadnost svakodnevno živi i praktikuje, ali pripadnost ne prestaje na granicama jednog grada.
Usvajanjem standardiziranog džematskog statuta, naši džemati su prestali biti samo udruženja lokalnog karaktera i postali su sastavni dijelovi jedinstvene, institucionalno uređene Islamske zajednice. Iz tog institucionalnog razumijevanja logično proizlazi i novo poimanje članarine: članarina više nije samo lokalno pitanje pojedinih džemata, nego izraz pripadnosti Islamskoj zajednici kao cjelini. Ona jača osjećaj zajedništva, solidarnosti i odgovornosti unutar jednog organiziranog sistema koji djeluje na prostoru cijele Njemačke.
Pored tog osnovnog koncepta, važno je pojasniti i nekoliko konkretnih elemenata pravilnika. Članarina je temelj finansijske stabilnosti svake ozbiljne zajednice. Do sada su postojale velike razlike u visini članarine od džemata do džemata pa čak i u susjednim džematima. To ne samo da nije pravedno prema članovima nego dugoročno stvara nejednakosti i otežava zajedničko planiranje. Zbog toga je utvrđena minimalna članarina u iznosu od 25 eura, kao pravedan i realan osnovni standard za cijeli prostor Njemačke. Ta visina je usklađena sa životnim standardom i realnim troškovima rada Islamske zajednice. Islamska zajednica nije hobi-udruženje, ali nije ni elitni klub – ona je ozbiljna institucija koja obavlja važne vjerske, obrazovne i društvene zadatke, i za to mora imati stabilnu osnovu.
Istovremeno, pravilnik jasno vodi računa o socijalnoj osjetljivosti. Penzioneri, studenti i osobe u teškim socijalnim okolnostima su zaštićeni posebnim odredbama, čime se potvrđuje da je Islamska zajednica zajednica solidarnosti. Također, pravilnik po prvi put jasno uređuje i pitanje ravnopravnog učešća žena u radu organa Islamske zajednice, dajući im mogućnost da kao članice Zajednice aktivno učestvuju u njenom institucionalnom životu.
Važno je naglasiti i to da članarina ostaje u džematu. Najveći dio sredstava koristi se tamo gdje se vjerski život i aktivnosti svakodnevno odvijaju. Samo simboličan iznos od jednog eura izdvaja se za Krovnu organizaciju, kako bi ona mogla ispunjavati svoje zajedničke funkcije: institucionalno zastupanje, podršku džematima i dugoročno planiranje. Ovim pravilnikom se po prvi put uvode jasni i zajednički standardi za cijeli prostor Njemačke, što je preduslov za stabilnu, pravednu i dugoročno održivu Islamsku zajednicu.
U tom smislu, pitanje članarine nije samo finansijsko pitanje, nego pitanje identiteta, pripadnosti i institucionalne zrelosti Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj.
Pitanje položaja imama
Svjedočimo i takozvanoj smjeni generacija u našim džematima, kako imamskog tako i kadra džematskih aktivista. Šta biste izdvojili danas kao imperativ vremena u pozicioniranju Zajednice u društvu?
Smjena generacija u našim džematima je prirodan i neminovan proces i ona sa sobom nosi i odgovornost ali i veliku priliku. Prva generacija, koja je uspostavljala, gradila i razvijala džemate, imala je možda i najveći izazov – očuvati vjeru i identitet u jednom potpuno novom i često zahtjevnom okruženju. Njihov doprinos je historijski i na njemu danas stojimo. Naša je obaveza da to naslijeđe poštujemo, ali i da ga prilagodimo novom vremenu.
Danas je imperativ vremena da Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj bude stabilna, prepoznatljiva i kompetentna institucija, sposobna da odgovori na potrebe generacija koje su ovdje rođene, ovdje odrasle i socijalizirane. To podrazumijeva snažan fokus na obrazovanje i profesionalizaciju kadra, posebno imama, muallima ali i džematskih aktivista i njihovo senzibiliziranje za ove teme, kao i stvaranje jasnih i održivih sistema koji ne zavise od pojedinaca, nego od institucije.
U tom kontekstu, jedno od ključnih pitanja s kojim se suočavamo jeste i položaj imama unutar Zajednice. Sve češće se susrećemo s činjenicom da imamski poziv za mlade ljude više nije dovoljno atraktivan, i to je izazov koji moramo ozbiljno shvatiti. Ako želimo kvalitetan, obrazovan i posvećen imamski kadar, moramo imamsku službu učiniti dostojanstvenom, stabilnom i profesionalno sigurnom.
Upravo zato smo pokrenuli izmjene Pravilnika o radu imama, kojim se po prvi put predviđa da imam bude uposlenik Islamske zajednice, a ne lokalnog džemata. Što je i prirodno jer on nije samo formalno-pravno uposlenik, on je vjersko lice, služi zajednici ili na kraju krajeva, služi dinu. Time se jača institucionalna odgovornost, uvode se jedinstveni ugovori, jasni radno-pravni odnosi i sigurnost službe. Na taj način želimo vratiti dostojanstvo i ugled imamskoj službi, ali i poslati jasnu poruku mladim ljudima da je imamski poziv cijenjena, ozbiljna i perspektivna životna misija.
Posebno je važno da Zajednica pronađe jezik i pristup koji razumiju mladi, a da pri tome ne izgubi svoju autentičnost. Mladi danas ne traže samo prostor za molitvu, nego smisao, identitet, sigurnost i odgovore na pitanja s kojima se svakodnevno suočavaju u savremenom društvu. Zato Zajednica mora biti mjesto dijaloga, povjerenja i savremenih pogleda, podjednako kao i tradicije.
Istovremeno, imperativ vremena je i aktivno i odgovorno pozicioniranje Zajednice u njemačkom društvu. To podrazumijeva institucionalnu vidljivost, pravnu uređenost i spremnost na saradnju sa državnim, obrazovnim i društvenim institucijama. Samo kao uređena i ozbiljna institucija možemo biti prepoznati kao ravnopravan partner i pouzdan sagovornik. U konačnici, smjena generacija može biti prilika i šansa za to. Ako uspijemo povezati iskustvo i mudrost prve generacije sa znanjem, energijom i društvenom kompetencijom mlađih generacija, te istovremeno obnoviti ugled i atraktivnost imamske službe, Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj može biti snažna, relevantna i dugoročno održiva zajednica – čvrsto na temeljima svoga dina i tradicije, a otvorena prema društvu u kojem živi.
Svejsni smo jačanja desnih snaga u društveno-političkom kontekstu kako globalno tako i u SR Njemačkoj. Koliko utiču takve promjene na rad u Zajednici i njeno pozicioniranje u društvu?
Jačanje desnih i populističkih snaga u Njemačkoj utiče na kontekst u kojem Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj djeluje. Naravno, to ne mijenja samu misiju Zajednice, ali utiče na svakodnevni rad, na način na koji Zajednica komunicira, određuje prioritete, planira svoje aktivnosti i gradi odnose s društvenim i državnim institucijama.
Važno je pritom naglasiti da jačanju ovakvih političkih tendencija, pored opće nesigurnosti, nastale usljed loših migracionih politika država, nažalost doprinose i određeni oblici pogrešnog razumijevanja i prakticiranja islama koji u značajnom dijelu njemačkog društva proizvode strah i nepovjerenje. Upravo zbog toga uloga muslimanskih zajednica postaje posebno značajna – one moraju imati odgovorno i zrelo djelovanje u javnom prostoru, uticati na svoje članove i odgajati iste. Muslimanske zajednice moraju jasno artikulisati islamske vrijednosti koje su u skladu sa ustavnim poretkom, demokratskim principima i društvom u kojem živimo.
U tom kontekstu, iskustvo Bošnjaka kao autohtonih evropskih muslimana, oblikovano kroz historiju života u šarolikom društvu, može biti važan doprinos ukupnoj slici islama u Evropi. Naše iskustvo pokazuje da je moguće istovremeno živjeti vjeru, poštovati demokratski pravni poredak i aktivno doprinositi društvu u kojem živimo.
Istovremeno, ovakvi procesi jasno ukazuju na potrebu da muslimanske zajednice jačaju međusobnu saradnju i traže zajedničke odgovore na izazove koji se tiču svih muslimana u Njemačkoj. Njemačko društvo u cjelini pokazalo je kroz decenije visok stepen otvorenosti, odgovornosti i spremnosti na suživot. Upravo zato je kroz koordinirano djelovanje, konstruktivan dijalog i odgovoran javni nastup moguće dugoročno očuvati prostor za vjerski život i osigurati pozitivno i prihvaćeno prisustvo muslimana u društvu.
Pogled u budućnos
Kako vidite razvoj i pozicioniranje Zajednice u narednom desetogodišnjem ali isto tako i tridesetogodišnjem periodu?
Gledajući unaprijed, uvijek treba imati na umu da je dugoročne procese teško precizno predvidjeti. Iskustvo naše Zajednice nas tome najbolje uči. Generacije koje su sedamdesetih godina započinjale prvi džematski život u Njemačkoj gradile su, prije svega, sebi i svojoj djeci mali kutak doma i duhovne sigurnosti, često ne sluteći da će to djelovanje potrajati decenijama i da će iz tih skromnih početaka nastati institucija koja danas obilježava trideset godina krovne organizacije i gotovo pola stoljeća prisustva Islamske zajednice na ovim prostorima.
Tokom cijelog mandatnog perioda moj fokus bio je upravo na izgradnji Islamske zajednice kao institucije. Govorio sam o instituciji i nastojao da se Zajednica ne posmatra samo kao zbir pojedinačnih i najvećim dijelom, međusobno nepovezanih džemata, nego kao cjelina s jasnom misijom, strukturom i odgovornošću. Drago mi je da je taj pogled danas zaživio, postao dio našeg unutrašnjeg diskursa i da sve više razumijemo da zajednica može dugoročno opstati samo kao institucija, a ne kao skup „ostrva“ koja svako djeluje za sebe.
Procesi kroz koje smo u proteklim godinama prošli dali su Zajednici osnovne obrise i temelje institucionalnosti – kroz standardizirane statute, jasnije nadležnosti, administrativno jačanje, finansijsku stabilizaciju itd. Pojedinci mogu mnogo toga pokrenuti, dati ideje i impuls razvoju, ali ono što opstaje, traje i nadživljava mandate i generacije jeste institucija. Upravo to je iskustvo koje nas uči i vlastita historija, ali i društvo u kojem danas živimo.
U tom smislu, razvoj Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj vidim u dva vremenska horizonta: narednih deset godina kao period konsolidacije i učvršćivanja ovih institucionalnih temelja, i narednih trideset godina kao vrijeme pune institucionalne zrelosti i stabilnosti.
U narednoj deceniji ključni zadatak bi trebao biti da se započeti procesi dodatno stabilizuju, učine održivim i dodatno unapređuju. To podrazumijeva jasno definirane odnose između džemata, medžlisa i Krovne organizacije, daljnje jačanje i profesionalizaciju administracije, stabilno finansijsko planiranje i jačanje pravnog statusa Zajednice u njemačkom kontekstu. Poseban akcenat treba staviti na obrazovanje i osnaživanje kadrova – imama, vjeroučitelja pa i nas iz tog tzv. „civilnog rukovodstva“ – kako bi Zajednica bila sposobna odgovoriti na izazove savremenog društva.
Kada govorimo o horizontu od trideset godina, Islamsku zajednicu Bošnjaka u Njemačkoj vidim kao potpuno afirmisanu i priznatu vjersku instituciju, duboko ukorijenjenu u njemačko društvo, a istovremeno čvrsto povezanu sa svojim vjerskim, kulturnim i identitetskim korijenima. Uređenu Zajednicu sa jasnom infrastrukturom i administrativnim kapacitetima, u kojoj će nove generacije muslimana, rođenih i obrazovanih u Njemačkoj, prirodno preuzimati odgovornost i doživljavati Zajednicu kao svoj institucionalni dom.
Ako budemo nastavili graditi na principima institucionalnosti, znanja, kontinuiteta i međugeneracijske odgovornosti, Zajednica će imati svijetlu budućnost koja nadilazi pojedince, mandate i trenutne okolnosti.
.jpeg)
Mraković: Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj djeluje kao jedinstvena religijska zajednica na prostoru cijele države. Džemat je mjesto gdje se ta pripadnost svakodnevno živi i praktikuje, ali pripadnost ne prestaje na granicama jednog grada.
Povratak na arhivu
