Islam je objavljena, vjera Knjige koju danas slijedi jedna petina čovječanstva.
Islam, ar. El-Islam, etimološki označava: mir, dobro, zdravo i ispravno i odnosi se na vjeru dostojnu čovjekove potpune predanosti i bespogovorng slijeđenja.
Njegovi sljedbenici muslimani to su oni koji se posve dobrovoljno klanjaju i predaju jedinom božanstvu Allahu.
Allah se u Kur'anu čovjeku predstavio sa Svojih 99 Lijepih imena. Islam je najčišći oblik monoteizma i dovesti u pitanje vjerovanje, jednoću i svemoć Božiju jeste kufr i širk, a to je počiniti neoprostiv grijeh i zaslužiti vječitu kaznu Božiju.
Kuran zauzima središnje mjesto u životu svakog muslimana. On je temeljni izvor islama kojem pripada centralni autoritet čiste Božije Riječi sačuvane od bilo kakve promjene u obliku u kakvom je objavljen Božijem Poslaniku i predan čovjeku. Njegov sadržaj upućen je čovječanstvu svih vremena kao savršena uputa za osobu, zajednice, društva i ljude bez obzira na njihovu boju, rasu i društveni položaj. Poslanik Muhammed Kur'an je u dijelovima primao izravno od Boga tokom 23 godine koliko je trajao period objave. Objavu je dostavljao Pouzdani Melek - Džibrili Emin. Objava je sačuvana: zapisivanjem njenog sadržaja, umnažavanjem prepisivanjem, memoriranjem, i svakodnevnim višekratnim njenim recitiranjima.
Drugi izvor islama jeste hadis – riječi i sunnet – ponašanje Poslanikovo, kao i od Poslanika odobrene i prihvaćene druge radnje. Allah od vjernika u Kur'anu traži pokornost i Allahu, ali i Poslaniku Njegovom: „I pokoravajte se Allahu i Poslaniku“ (3:132); jer „vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor“ (33:21).
Osnovna formula islama po kojoj se musliman potvrđuje, prepoznaje i predstavlja; s kojom počinje život, s kojom svakodnevno živi, i sa kojom musliman završava svoj život jeste izgovor riječi svjedočenja - šehadet : „Nema drugoga boga osim Allaha; Muhammed je Allahov poslanik!“ – „Lailahe illellah; Muhammedun resulullah!“
Da bi islam neprekidno zadržao svoju svježinu i primjenu, u svakom prostoru i vremenu data je mogućnost idžma'a – usaglašenog mišljenja islamskih autoriteta mudžtehida po određenom pitanju, i rješavanje pitanja po analogiji – kijas, što su slijedeća dva izvora islamskog vjerozakona – šeriata. Islam, kao i židovstvo, ne poznaje oštru razdiobu na vjersko i svjetovno. Šeriatom se obuhvata cjelokupan čovjekov život u sferi: vjerovanja i obredoslovlja - ibadat, braka i porodice - munakehat, naslijedstva- faraid, privređivanja i poslovanja – muamelat, kaznenih odredaba - ukubat. Sva djela punoljetnih, muških i ženskih, umno zdravih i slobodnih osoba potpadaju pod šeriatski zakon koji propisuje i određuje - ahkami-šer'ijje:
- fard - ono što Allah strogo zapovijeda i za čije ispunjenje slijedi nagrada, a za neispunjenje sankcija;
- vadžib - veoma važno i ispravno djelo;
- sunnet – praksa Allahovog Poslanika;
- mustehab – pohvalne radnje;
- mendub – ono za što ne slijedi niti pohvala, niti kuđenje;
- mešbuh – ono što je nepoznato, i za što postoji sumnja;
- mekruh - su nepoželjne, nemile, pokuđene radnje koje ne bi valjalo uobičajiti; i
- haram - ono što je Allah strogo zabranio i za pridržavanje njihovo slijedi nagrada, a za kršenje zabrana slijedi sankcija.
Islam čovjeka u njegovom određenju drži kao religiozno biće neraskidivo, sudbinski vezanim uz svoga Stvoritelja u Kojeg vjeruje, kao i u ono što On objavljuje. Temelje islamskog vjerovanja čine
- vjerovanje u Allaha;
- vjerovanje u istinitost Allahovih meleka;
- vjerovanje u Allahovu objavu – knjige i spise kao kontinuitet jedne Istine koja se kroz povijest čovjeku po milosti Božijoj objavljuje;
- vjerovanje u Allahove Poslanike koji su ljudima dostavljali i tumačili Objavu;
- vjerovanje u Dan Sudnji i odgovornost pred Allahom; i
- vjerovanje u Allahovo određenje – kader.
Pet osnovnih dužnosti muslimana su:
- Kelimei-šehadet, ispovijedanje svoje vjere svakodnevnim izgovorom riječi svjedočenja: „Vjerujem i očitujem da nema drugog boga, osim Allaha; i vjerujem i očitujem da je Muhammed Njegov rob i Njegov Poslanik!“;
- namaz, obavljanje pet strogo propisanih dužnosti molitve, veličanja i zahvalnosti Allahu, prethodno pripremljeni propisanim pranjem, odjeveni u čistoj odjeći, moleći na čistom mjestu, okrenuti prema Kjabi hramu u Mekki;
- post, suzdržavanjem od jela, pića, seksualnih i drugih uživanja, kao i suzdržavanjem od zabranjenih riječi i djela od zore do zalaska sunca u toku mjeseca posta - Ramazana;
- zekat, propisano izdvajanje četrdesetog dijela iz viška imovine jedamput godišnje u korist potrebnih; i
- hadždž, oni koji su u mogućnosti jedamput u životu, u određenom vremenu hodočašća, hodočastiti Hram u Mekki – Kjabu.