Čengić: Zajednica će reagirati na društvene izazove i javni interes

Predsjednik Sabora IZ u Bosni i Hercegovini, u razgovoru za Preporod, govori o dosadašnjem radu i planiranim aktivnostima Sabora, radu sabornika, intencijama pravilnika o muftijstvima, mešihatima i dijaspori, potrebi donošenja strategije razvoja IZ, dosadašnjim reformama u strukturi IZ, odgovara na pitanje da li se u organizacijskom smislu usložnjava IZ, komentira očekivano potpisivanje sporazuma sa Državom BiH, objašnjava kako vidi borbu protiv ekstremizma, te kako razumijevati politiku i političke odnose i utjecaje

 Kakav je plan rada u 2016. godini?

cengicČengić: Plan rada Sabora za 2016. godinu je slijedio prije svega plan rada Rijaseta. Za ovu godinu je predviđeno da Sabor donese izmjene i dopune svoga Poslovnika ili da donese novi Poslovnik o radu. Osim toga, Sabor bi trebao na prijedlog Rijaseta razmatrati Pravilnik o srednjem nivou organiziranja Zajednice i Pravilnik o organizaciji i radu medžlisa, o imamima, o službi u Islamskoj zajednici i druge pravne akte. Također je predviđeno da Sabor dadne saglasnost na opće akte mešihata, ocjenu usklađenosti, saglasnost, općih akata ustanova Zajednice sa amandmanima na Ustav, te razmatrati druge pravne akte iz svoje nadležnosti. Već na svojoj narednoj sjednici, Sabor bi trebao razmatrati Finansijski izvještaj Rijaseta za 2015. godinu i Izvještaj o radu Rijaseta.
Rasprava o Budžetu i planu rada Rijaseta za 2016. na posljednjoj sjednici Sabora pokazala je sa koliko ozbiljnosti i odgovornosti sabornici i komisije Sabora razmatraju svaku napisanu riječ u tim dokumentima.

Očekivati je da će rasprava o urađenom u 2015. biti posebno usmjerena na: realiziranje obaveze kurbana, dometa pomoći potrebnim pripadnicima i članovima Zajednice, projekte društvene brige, unapređenje ekonomskog poslovanja Zajednice, podršku potrebnima iz sredstava Bejtu-l-mala, unapređenje rada vakufa, članarinu, organizaciju hadža i pitanja u vezi sa tim, rad obrazovnih ustanova Zajednice, poziciju i učinak medija Zajednice, obim i kvalitet islamskog djelovanja kroz strukture Zajednice prema njezinim pripadnicima, muslimanima itd.

Komisije Sabora će tokom cijele godine u koordinaciji sa Rijasetom i drugim tijelima i organima Zajednice, i džematlijama doprinositi kvalitetnijoj organizaciji i funkcioniranju Zajednice, i tako vršiti svoju zadaću.

Organsko jedinstvo se vidi iz ukupne strukture Zajednice

U spomenutom razgovoru za Preporod istakli ste važnost donošenja pravilnika omuftijstvima, mešihatima i dijaspori? Pravilnik je u pripremi i Sabor ga planira usvojiti u ovoj godini. Koja je intencija i kakav je optimalni okvir kada je riječ o uređivanju odnosa između najviših organa IZ u Sarajevu i mešihata i islamskih zajednica u dijaspori?

Čengić: Da. Nakon što su donijeti svi pravni akti koji uređuju najviši nivo organiziranja Zajednice, sada je potrebno da se u skladu sa Ustavom uredi srednji nivo organiziranja Zajednice. Rijaset je u svoj plan rada za ovu godinu uvrstio i Pravilnik o srednjem nivou organizacije, rano je govoriti o njegovom nazivu, ali je jasno da će tretirati upravne/izvršne organe Zajednice u Bosni i Hercegovini – muftijstva, u Sandžaku/Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji – mešihate, i u dijaspori – tijelo ili tijela tog nivoa organiziranja. Za teritoriju Bosne i Hercegovine je novina kolektivni upravni organ, odnosno muftijstvo. Na prostoru spomenute tri države već postoje mešihati, dok u dijaspori samoniklu šarolikost bi trebalo urediti prema funkcionalnim potrebama naših pripadnika. To će biti jedinstven dokument koji će urediti opće principe i specifičnosti svakog područja.

Intencija treba biti uspostavljanje organa koji trenutno ne postoje-muftijstva, uređivanje odnosa viših organa prema srednjem nivou koji postoji-mešihati i savremenom, sinhroniziranom uređenju odnosa-dijaspora.
Optimalni okvir je Ustav, njegove odredbe i njegovi principi: „Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je jedna i jedinstvena zajednica muslimana u Bosni i Hercegovini, Sandžaku, Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji, drugih muslimana koji je prihvataju kao svoju. Reisu-l-ulema predstavlja i zastupa Islamsku zajednicu.“
Jedinstvo Zajednice je organsko, što se vidi iz ukupne strukture Zajednice definirane ovim Ustavom. Pet viših tijela Zajednice su jedinstveni za sve i niko drugi ih ne može imati nego Zajednica kao cjelina: Reisu-l-ulema, Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Vijeće muftija, Rijaset i Ustavni sud. Pravilnik treba urediti pitanje odnosa ovih tijela prema mešihatima, mešihata prema ovim tijelima, mešihata međusobno, prema muftijstvima i dijaspori, te prema osnovnim organima Zajednice. Ustav je obavezujući. Svako mora djelovati u okvirima svoje ustavne nadležnosti. Najveća novina je to što se srednji nivo organiziranja uređuje jedinstveno, što je ustavna obaveza. Naša dijaspora je nastajala u dugom vremenskom periodu, pod veoma različitim okolnostima, pa je prirodno šaroliko organizirana. Pravilnikom treba riješiti pitanja funkcioniranja Zajednice iz „središta/Sarajeva“ prema dijaspori na jedinstvenim principima i metodama, vodeći računa o posebnostima dijaspore, ali i odnosa dijaspore prema „središtu“ na isti način.

Kako otkloniti strahove mešihata da im se ne ograniče nadležnosti?

Čengić: Nije jasno, šta bi to bilo „ograničavanje nadležnosti“. Ako se prihvata ustavna pozicija reisu-l-uleme, Sabora IZ u BiH, Vijeća muftija, Rijaseta i Ustavnog suda prema mešihatu, na jednoj strani, te pozicija mešihata kao organa srednjeg nivoa organiziranja Zajednice, okvir je tu, to je optimum. Ova ustavna rješenja su donijeta uz jednoglasnu podršku sabornika sa područja mešihata o kojima je riječ. Ovdje se radi o dvosmjernom odnosu: svaki nivo organiziranja ima i prava i obaveze. Nemoguće je koristiti prava bez vršenja obaveza. Očito se radi o jačanju pozicije svakog mešihata ukoliko djeluje u koordinaciji sa višim organima Zajednice, a ne „ograničavanju nadležnosti“. Očekivati je da će Pravilnik izražavati ova dva aspekta. Dopustite da ovdje dodam sljedeće: u odnosu na mešihate, odnosno područja Zajednice na kojima mešihati djeluju, Zajednica iz centra, dakle najviši organi Zajednice, trebaju više pridonositi i „davati“ vjerskom životu i potrebama muslimana tih područja. To je jedan od razloga izmjena o kojima govorimo i to je prioritet i ovog Sabora, ali i reisu-l-uleme i Rijaseta.

Umjesto o reformama, radije bih govorio o razvoju Zajednice

Ranije ste govorili kako je potrebno donijeti strategiju razvoja IZ? Da li ste zadovoljni dosadašnjim reformama u strukturi IZ, posebno imajući na umu da ste Vi jedan od glavnih aktera kreiranja reformskog toka i da time i za uspjeh i neuspjeh snosite dio odgovornosti?

Čengić: Umjesto o reformama, ja bih radije govorio o daljem razvoju Zajednice. Uvjeti u kojima funkcionira Islamska zajednica danas su bitno drugačiji od onih od prije dvadeset godina: društvenopolitičko uređenje zemlje, pozicija vjerskih zajednica, ekonomski i društveni status pripadnika i članova Zajednice, obrazovni nivo, pristup informacijama, povezanost sa svijetom itd. Zajednica je bila obavezna na to odgovoriti. To i čini. „Reformski tok“, kako ga Vi zovete, jasno je vidljiv u predizbornim programima kandidata za reisu-l-ulemu, koji su predstavljeni pred Saborom 2012. godine. Svi kandidati su nudili nova rješenja za narastajuće obaveze i potrebe Zajednice. Očito, program razvoja Zajednice koji je ponudio kandidat za reisu-l-ulemu Husein ef. Kavazović je dobio najveću podršku, te je izborom efendije Kavazovića za reisu-l-ulemu postao osnova programa daljeg razvoja Zajednice, kroz Platformu za izmjene Ustava, a onda Amandmane na Ustav i niz dokumenata koji su tijela Zajednice usvojila do danas. I sada mislim da je potrebno raditi na daljoj strategiji razvoja i bilo bi mi drago da do kraja godine na Saboru razmatramo neku vrstu Osnova strategije razvoja Zajednice. Do sada je urađeno dosta: Platforma i amandmani na Ustav su definirali okvir i pravac razvoja i promjena u organizaciji Zajednice, sada smo u fazi uspostave organizacije i normiranja, a onda dolazi faza pune primjene i popravljanja, odnosno daljeg razvoja. Zajednica, da bi bila uspješna, mora biti otvorena i dinamična. Mnogo ljudi je dalo i daje doprinos aktivnostima razvoja Zajednice. Bit će mi čast ako sam ikoliko bio na usluzi Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini. Svakako da u tom procesu svi imamo odgovornost, uključujući i mene.

Čime niste zadovoljni kada je u pitanju Vaše viđenje funkcioniranja IZ?

Čengić: Možda bi se pitanje moglo i drugačije postaviti. Naime, rado bih vidio dvije stvari: veće angažiranje džematlija, članova i pripadnika u svim poslovima Zajednice, te veću otvorenost „profesionalaca“ zaposlenih u Zajednici-vjerskih autoriteta i „službenika“ prema ostalim članovima i pripadnicima Zajednice u pitanjima kojima se ona bavi, ili bi trebala da se bavi. Ovo nije Zajednica imama, „svećenika“ kao Katolička crkva ili „civila“ kao zajednica „Jehovinih svjedoka“ npr., ovo je Zajednica muslimana. Svako u njoj ima svoje pravo i svoju obavezu, svoje „hise“. U tome je njezino bogatstvo, smisao i snaga. Jedan od važnih razloga za promjene koje su u toku jeste otvaranje prostora i puteva za uključenost, učešće, saradnju, za/jedni/cu svih nas, povezanih Allahovim užetom imana.

Očekujem puni profesionalizam zaposlenih u Islamskoj zajednici. Na svim radnim mjestima i na svim nivoima, svaki radni dan. Da budemo na usluzi. Da budemo pozitivni.

Stječete li dojam da se u organizacijskom smislu usložnjava IZ?

Čengić: Nisam siguran da taj dojam opisuje ono što se radi u Zajednici. Možda se može reći da se u organizacijskom smislu „posložava“ funkcioniranje Islamske zajednice. Naime, na najvišem nivou Zajednice, uvedeno je Vijeće muftija koje je sačinjeno od svih muftija Zajednice. To je tijelo na kome sve muftije, u jednakoj poziciji, mogu djelovati na najvažnijem području Zajednice, na pitanjima vjere. Rijaset je sada strukturiran tako da može djelovati i po vertikali i horizontali, na cijelom području Zajednice, na načelima savremenog funkcioniranja upravnih organa. Konačno, Islamska zajednica djeluje na području cijele države Bosne i Hercegovine i predstavlja najbrojniju vjersku zajednicu u zemlji, sa skoro polovinom njezina stanovništva kao svojim pripadnicima, djeluje u Sandžaku/Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji u Evropi i Evropskoj uniji, u Americi i Australiji, u preko dvadeset zemalja u svijetu. Očito, to je Zajednica koja ima kompleksan zadatak i složen oblik organiziranja. Važno je da ne bude i kompliciran, odnosno arhaičan ili neefikasan. Njezina današnja struktura je logična, tri nivoa, sa vertikalnom subordinacijom i horizontalnom koordinacijom. Uvažavajući različite pravne sisteme u kojima djeluje, primjenjuje savremene mehanizme organiziranja i upravljanja. Fleksibilna je i otvorena za dalji razvoj bez potrebe za „velike zahvate“. Kvalitet i broj zaposlenih treba biti trajna briga rukovodnih struktura, racionalno se ponašajući.

Cijeli intervju u Preporodu od 15. januara

Nema komentara.

Upišite komentar