Islamska zajednica u Njemačkoj obilježila jubilej

Tri decenije institucionalne snage i zajedništva

Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj (IZBNJ) 26. oktobra je prigodnom svečanošću u gradu Dormagenu kod Kelna obilježila 30. godišnjicu osnivanja. Svečanosti je prisustvovao reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović, koji je, ovim povodom, boravio u svečanoj i radnoj posjeti IZBNJ od 24. do 28. oktobra

Svečanost je okupila mnoge važne ličnosti Islamske zajednice, među kojima je bio i reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović sa delegacijom Rijaseta. Ovaj jubilej, kako su mnogi na svečanosti istaknuli, izuzetno je važan za Bošnjake u Njemačkoj i pružio je priliku da se sagleda prošlost, istakne značaj institucionalnog djelovanja i skiciraju planovi za budućnost.

IZBNJ, kao krovna institucija za Bošnjake muslimane u Njemačkoj, tokom svoje tri decenije postojanja postao je snažan stub vjerskog, kulturnog i nacionalnog identiteta Bošnjaka u dijaspori. Prisutni na svečanosti mogli su čuti važne poruke o zajedništvu, očuvanju identiteta ali i izazovima s kojima se suočavaju muslimani danas.

Historija i osnivanje

Organizirano djelovanje Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj počelo je krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada su osnovani prvi džemati u kojima su Bošnjaci mogli organizirano prakticirati vjerske aktivnosti i održavati kulturne veze s domovinom. Prvi zvanično prijavljeni džemat bio je džemat Aachen, osnovan 19. novembra 1978. godine. Kako se broj džemata povećavao, a pogotovo krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina, kada su mnogi Bošnjaci izbjegli u Njemačku zbog agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992-1995), javila se potreba za uspostavljanjem krovne organizacije.

Formalno osnivanje Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj dogodilo se 1994. godine, kada je reisul-ulema Mustafa Cerić imenovao Mustafa-ef. Klancu za glavnog imama IZBNJ. Od tada je počeo proces centralizacije i organizacije džemata u Njemačkoj pod jednim institucionalnim okvirom, čime je postavljen temelj za daljnji razvoj Zajednice. Osnivačka skupština održana je u oktobru 1994. godine u Dortmundu, čime je formalno stvorena organizacija koja je uvezala rad džemata.

Govoreći o važnosti tog perioda, predsjednik IZBNJ Zenahir Mraković je na svečanosti podsjetio na historijske temelje zajednice.

„Osnivanje džemata počelo je još sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a organizirani rad Islamske zajednice u Njemačkoj započeo je 1994. godine. Danas, trideset godina kasnije, možemo s ponosom reći da smo postigli mnogo. IZBNJ danas ima pet medžlisa u čijem sastavu djeluje 85 džemata, a u procesu registracije je još desetak novih džemata. Iako se bilježi rast i napredak u institucionalnom organiziranju, s obzirom na prilike pred nama su i dalje veliki izazovi i odgovornost da nastavimo graditi zajednicu“, istakao je Mraković.

Na svečanosti je predstavljen i tridesetominutni dokumentarni film o nastajanju, razvoju i perspektivi Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj, u kojem su govorili najprezentniji nosioci odgovornosti u IZBNJ.

Snaga institucionalnog djelovanja

Reisul-ulema Husein-ef. Kavazović je u svom obraćanju naglasio snagu institucionalnog djelovanja i ulogu IZBNJ u očuvanju bošnjačkog identiteta u Njemačkoj.

Njegova poruka podsjetila je prisutne na važnost institucionalnog okvira za očuvanje vjere, kulture i identiteta Bošnjaka u dijaspori. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, kroz džemate u Njemačkoj, ostala je čvrsto povezana s Bošnjacima koji žive u inostranstvu. Reisul-ulema je također naglasio kako Islamska zajednica mora nastaviti pružati podršku svojim članovima i jačati institucije koje omogućavaju očuvanje identiteta.

„To nam je stroga vjerska obaveza – moramo se brinuti jedni o drugima, i o braći u drugim narodima koliko god možemo. Snažna centralna institucija bdije nad zajednicom, istražuje, analizira i nadzire provedbu programa, čime osigurava njeno kontinuirano jačanje,“ istakao je reisul-ulema.

Njegova poruka okupljenima bila je jasna – Islamska zajednica ima odgovornost ne samo prema svojim članovima, već i prema širem društvu u kojem djeluje.

Očuvanje identiteta u dijaspori

Tri decenije postojanja Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj svjedoče o njenom uspješnom djelovanju na više nivoa – od očuvanja vjere, preko obrazovanja mladih generacija, do održavanja kulturnih veza s domovinom. Zajednica nije samo mjesto vjerskog okupljanja, već i posebno važna institucija za očuvanje bošnjačkog identiteta u Njemačkoj.

Očuvanje morala i duhovnog zdravlja zajednice u kontekstu savremenih izazova bio je još jedan od naglasaka u govoru reisul-uleme Kavazovića. Prema njegovim riječima, institucije Islamske zajednice imaju svoju ulogu u očuvanju identiteta i solidarnosti, posebno u dijaspori gdje su vjerske i kulturne veze često jedini most između prošlosti i sadašnjosti.
Glavni imam Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj, Aldin-ef. Kusur, u svom obraćanju osvrnuo se na značaj svečanosti kao prilike za retrospektivan pogled na prošlost, ali i planiranje budućnosti.

„Ovaj jubilej je prilika da se osvrnemo na našu prošlost s poštovanjem prema onima koji su gradili Zajednicu prije nas, ali i da preuzmemo odgovornost za budućnost. Zajednički rad i solidarnost ključ su našeg uspjeha“, kazao je glavni imam.

Posebno je istakao važnost džemata, naglašavajući kako pojedinci postižu svoju vrijednost kroz doprinos zajedničkom cilju.

Uvijek snažna podrška domovini

Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj nije samo mjesto vjerskog okupljanja i obrazovanja, već i snažan višedecenijski humanitarni akter. Tokom svečane ceremonije, predsjednik IZBNJ Zenahir Mraković i glavni imam Kusur uručili su direktoru Uprave za vanjske poslove i dijasporu Muhamedu Jusiću ček u vrijednosti od 400.000 eura. Ova sredstva su prikupljena u džematima širom Njemačke kao pomoć za stradale u nedavnim poplavama u Bosni i Hercegovini.

Bošnjaci u Njemačkoj decenijama ne zaboravljaju svoju domovinu, a to se posebno vidi u džematskom odgovoru na potrebe u domovini. Džemati i organizacije Islamske zajednice redovno prikupljaju sredstva za pomoć Bosni i Hercegovini, bilo da je riječ o stipendiranjima, pomoći učenicima i studentima, podržavanju posebno povratničkih džemata, ili pomoći u vrijeme prirodnih nepogoda i humanitarnih kriza.

Jedan od važnih segmenata u djelovanju IZBNJ je svakako i rad na društvenom polju i institucionalizaciji islama sa državom Njemačkom, koji se ostvaruje kroz razne projekte. IZBNJ je sastavni dio Njemačke islamske konferencije (DIK), najvišeg državnog tijela za suradnju sa islamskim vjerskim zajednicama. Predsjednik skupštine IZBNj Edin Atlagić kao dugogodišnji predstavnik Zajednice u ovome državnom tijelu, dao je izrazit doprinos na polju suradnje sa državnim institucijama.

Džemati kao centri zajedništva

Reisul-ulema je, osim svečane ceremonije u Dormagenu, iskoristio svoju posjetu Njemačkoj kako bi obišao nekoliko džemata – uključujući džemate Hamburg, gdje je održao hutbu i obratio se džematlijama, te Hannover, Schüttorf, Essen i Aachen. Tokom tih susreta, podsjetio je prisutne na značaj zajedništva među Bošnjacima i važnost očuvanja njihovog identiteta kroz institucije Islamske zajednice.

U predstavljanju džemata Aachen Mehmed-ef. Jakubović koji je u svome radnom vijeku bio i aktivni sudionik izgradnje krovne zajednice u Njemačkoj, naglasio je rasutost Bošnjaka diljem svijeta.

“Ali smo hvala Bogu bili kao ono sjeme o kojeme i Kur'an govori, sjeme iz kojega su nikli plodovi koje možemo samo čuvati i razvijati kroz instituciju naše zajednice.“

Reisul-ulema je tokom posjete naglasio značaj ovog džemata: „Ovaj džemat ima poseban značaj za našu zajednicu. On je temelj iz kojeg su proizašli svi ostali džemati u Njemačkoj“.

U džematu Hannover, reisul-ulema je istakao kako je džemat neophodan za očuvanje unutarnje snage zajednice.

„Naša Islamska zajednica, kao i svaka druga muslimanska zajednica, utemeljena je na bratstvu u vjeri. Kada među nama vlada bratstvo i jedinstvo, zajednica je zdrava i jaka. Bratstvo nije samo stvar ovog svijeta, već nas je Allah obavezao da jedni o drugima brinemo i budemo podrška“, riječi su reisul-uleme.

Izgradnja islamskih centara i osiguravanje budućnosti

U toku višednevne posjete reisul-ulema Kavazović s članovima Rijaseta obišao je i gradilišta dva nova islamska kulturna centra u Schüttorfu i Essenu. Ovi projekti predstavljaju značajan korak naprijed za Islamsku zajednicu, jer će infrastrukturno odgovoriti potrebama za edukacijom i umrežavanjem novih generacija Bošnjaka u Njemačkoj.

„Izgradnja ovih centara osigurava budućnost naših džemata. To su mjesta gdje će naša djeca učiti o svojoj vjeri i kulturnom naslijeđu, i gdje će moći razvijati svoje duhovne i moralne vrijednosti,“ rekao je reisul-ulema tokom obilaska gradilišta.

Džemat Schüttorf, osnovan 2019. godine, jedan je od najmlađih džemata u Njemačkoj, ali je ubrzo nakon osnivanja započeo izgradnju svog vlastitog centra. Ovaj centar će osigurati prostor za okupljanje i edukativne aktivnosti Bošnjaka koji žive u tom dijelu Njemačke.

U Essenu, gdje džemat djeluje više od četiri desetljeća, novi islamski centar će također pružiti dodatni prostor te osigurati mjesto okupljanja za sve Bošnjake koji žive u okolini. Smješten u centralnoj gradskoj zoni sa moderno izraženom vizuelnim formom džamijskog objekta, simbolično i praktično pokazuje jednu novu fazu prisutnosti naših džemata i Zajednice u njemačkim gradovima.

Džemat Frankfurt jezgra žive vjere

Reisul-ulema Kavazović je također posjetio Islamski kulturni centar u Frankfurtu, jedan od najstarijih džemata u Njemačkoj. 

Ovom prilikom je glavni imam Medžlisa Hessen Fahrudin-ef. Džinić istakao važnu ulogu ovoga džemata u nastajanju drugih na širem području Medžlisa.

“Ovaj džemat je majka svih naših džemata na širem području, baš kao što je Gazijina medresa majka ostalih medresa, a Ahmed ef. Kajošević kao prvi oblasni imam bio naš otac, stariji brat, savjetnik i uzor u čuvanju i izgradnji zajednice“, kazao je glavni imam Džinić.

„Naša misija ovdje je da živimo islam, da ga prenesemo na druge i da svojim djelima pokažemo prave vrijednosti koje nas kao muslimane odlikuju,“ kazao je reisul-ulema.
Tokom posjete džematima, reisul-ulema je uputio snažnu poruku Bošnjacima u Njemačkoj.

„Nemojte zatvarati svoja vrata. Otvorite džamije za svoje komšije. Upoznajte ih s našom vjerom i našom tradicijom. Neka islam bude vidljiv u vašim djelima, u vašem ponašanju, jer vjera nije samo ono što izgovaramo, već ono što živimo“, poruka je reisul-uleme.

I uz jubilej – glavna su pitanja budućnosti

Obilježavanje 30 godina Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj (IZBNJ) bilo je trenutak ne samo za slavlje, već i za promišljanje o izazovima i prilikama koje dijasporalna zajednica nosi. Dok je IZBNJ simbol očuvanja vjerskog i kulturnog identiteta Bošnjaka u Njemačkoj, i imami i džematlije se suočavaju s izazovima poput očuvanja vjerskog života uz prilagođavanja koje nose izazovi dijasporalnih zajednica, ali i izazovi karakteristični za nove generacije.

Reisul-ulema Kavazović istakao je da budućnost IZBNJ leži u jačanju institucija, zajedničkom radu i prilagodbi savremenim izazovima. A oni traže pored infrastrukture i ljude spremne vidjeti dalje u budućnost. Za takav sveobuhvatan pristup potrebno je još odgovornog planiranja koje uvažava kontekst dijaspore. Jer unatoč izazovima, dijaspora pruža jedinstvene prilike za mnogo toga a posebno kulturni dijalog i jačanje Zajednice. Stoga je bilo važno vidjeti kako ovaj jubilej ne samo da obilježava prošle uspjehe, već postavlja i smjernice za budućnost u kojoj Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini kroz IZBNJ nastavlja biti najvažnija institucija za očuvanje vjerskog identiteta Bošnjaka u Njemačkoj.