Po hidžretskom kalendaru mjesec muharrem je prvi mjesec u godini i jedan je od četiri istaknuta mjeseca u Kur’anu spomenuta, a deseti dan ovoga mjeseca je dan ašure i ove godine pada 05.jula 2025. Dan ašure- zov slobode, glas oprosta
Dan ašure se u raznim predajama spominje kao dan izvanrednih događaja u životima i drugih Božijih poslanika , pa se naziva i kao dan oprosta i spasa, dan čuda. A kako je vezan posebno za Božije poslanike, nazvan je i imenom: ‘Idul-enbija’ – ‘Bajram poslanika.
Ašura je nit, veza, simbol, slobode koji se provlači i iščitava kroz sva vremena, pojedince i umete. Predaje pominju kako je većina Božijih poslanika imala svoju centralnu životnu prekretnicu i događaj upravo na dan ašure.
Ašura je podsjetnik na važne događaje, osobine i prakse Božijih poslanika, kao što je snaga vjere, lični i kolektivni napor kroz upornost i spas Nuha a.s. i njegova naroda, sloboda od ugnjetavanja i torture u primjeru Musa a.s, samopropitivanje, samokritika i prihvatanje kritike vlastitih postupaka u primjeru Junusa a.s, strpljenje, sabur, čvrsta vjera i optimizam u iskušenju i teškoćama kod Ejuba a.s i dr.
Slijedeći praksu poslanika Muhameda a.s. dan ašure je lijepo postiti, obilježiti ga ibadetom i dobrim djelom, izdvojiti iz drugih dana, čime se jača svetopovjesno jedinstvo i kontinuitet Božanske poruke čovječanstvu, kojom su dolazili svi Božiji poslanici. Kada su ga pitali o danu ašure, Allahov Poslanik (as) je rekao, da je post ašure uzrok praštanja grijeha učinjenih u protekloj godini: “Post ašure je uzrokom praštanja grijeha koji su učinjeni protekle godine!”
Ašura sadrži dvije osnovne dimenzije u svojoj poruci. Individualnu dimenziju i poziv svakom pojedincu da dosegne i ostvari vlastitu slobodu, kao i kolektivnu, zajedničku dimenziju tj. realizacija tog poziva u društvu za uspostavljanje pravde.
Sloboda je najveći znak (ajet) ašure. Da bude slobodan, jeste najveći ideal svakog čovjeka. Ne samo ideal, osnovno što nas razlikuje od drugih živih bića jeste sloboda. Stoga je i ona, sloboda, najveći dar Božiji čovjeku. Sloboda je temelj vjere. Bez slobode vjere nema.
Na primjeru Musaa i njegove ašure je sloboda, naroda i nacije, na primjeru Junusa i njegove ašure je individualna lična, oslobiđenje iz tmine ribe ka svjetlosti dana, kao što je na primjeru hazreti Husejina, objedinjena sloboda naroda-nacije, ustanak protiv diktature, kao i sloboda svakog pojedinca da digne svoj glas za najveći cilj i ideal čovjeka, a to je pravda.
Naime, Dan ašure je i podsjećanje na masakar iz 680. godine na Kerbeli, nad potomcima poslanika Muhameda a.s, a koje je predvodio hazreti Husejin , Poslanikov unuk. Borba za pravdu i slobodu nije ni danas izgubila na važnosti ali i aktuelnosti. Mnogo je i danas potlačenih, nevinih, koji sanjaju o slobodi i pravdu i koji stradaju od zlih moćnika zaslijepljenih vlašću i mržnjom.
Bez slobode nema pravde. Slobodan je samo onaj koji će javno zalažući se za pravdu i ukazujući na nepravdu podići svoj glas. Poruka ašure jeste, biti u konstantnom pokretu i pozivu za slobodom i pravdom, kao što je hazreti Husejin bio. Na to nas podsjeća ašura, i to je njena najsnažnija poruka i glas. Ašura je hidžra iz neslobode (Meke) u slobodu (Medinu). Ašura je izbavljenje iz ropstva grijeha u slobodu oprosta.
Povratak na arhivu
