Bosansko iskustvo suživota kao model za Evropu
U Kasselu održan veliki međureligijski dijalog u organizaciji Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj – džemata Sandžak-Kassel, uz prisustvo predstavnika katoličke, evangelističke i islamske zajednice te Grada Kassela. Bosanski model vjerskog suživota predstavljen kao primjer Evropi.
Kassel, 27. oktobar 2025. – U novootvorenoj džamiji džemata Sandžak-Kassel, pod okriljem Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj (IZBNJ), održan je veliki međureligijski dijalog na temu „Koliko religija treba biti politična?“ i „Bosansko međureligijsko iskustvo – model za Evropu?“
Ovaj skup okupio je predstavnike različitih vjerskih zajednica, akademske krugove i gradske vlasti, te je još jednom pokazao da Bošnjaci u Njemačkoj aktivno doprinose društvenom dijalogu i izgradnji mostova među religijama.
⸻
Otvaranje i poruka zajedništva
Svečanost je otvorio hafiz dr. Alen-ef. Golać, imam džemata Sandžak-Kassel, koji je u svom obraćanju rekao:
„Lijepo je kada se religije zajedno zalažu za dobro, kada zajednički pozivaju na dobro i inspirišu čak i politiku.“
Moderaciju su preuzele Nadja Ahmad i Donja Banai, a učesnici su imali priliku učestvovati u obilasku džamije, koji je vodio predsjednik džemata magistar Almir Gracić
Predsjednik Gracić se zahvalio svim gostima, naglasivši da je prisustvovalo više od 100 učesnika – znatno više nego što je bilo prijavljeno.
Tokom programa prisutni su prisustvovali akšamskom namazu, nakon kojeg je predsjednik objasnio značenje molitve i istakao:
„Namaz je čin časti i predanosti Allahu, i niko ga se ne treba stidjeti. Islam je vjera mira i otvorenosti.“
⸻
Bosansko iskustvo suživota – inspiracija Evropi
Panel na temu „Bosansko međureligijsko iskustvo – model za Evropu?“ okupio je dr. Andreasa Götzea, hafiza dr. Alena-ef. Golaća i magistra Almira Gracića
Dr. Götze, koji je više puta boravio u Bosni i Hercegovini, rekao je:
„U Bosni religije stoljećima žive zajedno. U Sarajevu, na malom prostoru, stoje crkve, sinagoge i džamije – to je Evropa u svom najljepšem obliku.“
Podsjetio je da su Jevreji 1819. našli utočište u Bosni, gdje i danas žive slobodno, bez potrebe za policijskom zaštitom bogomolja, te poručio:
„Multireligioznost je moguća kada postoji međusobno poštovanje.“
Predsjednik džemata Gracić dodao je:
„Islam je dio njemačkog društva i treba da ima dostojanstvene institucije, baš kao i crkve. Džamije(Moscheen) nisu samo udruženja – one su duhovne i obrazovne ustanove. Ne trebamo se skrivati – mi smo dio grada, dio zajednice.“
Glavni imam IZBNJ Aldin-ef. Kusur poručio je:
„Multireligioznost je sastavni dio našeg identiteta. Mi Bošnjaci stoljećima živimo s pripadnicima drugih vjera – od bogumila, Osmanlija, pa do danas.“
Govoreći o Srebrenici, predsjednik Gracić je rekao:
„Majke Srebrenice pokazale su svijetu dostojanstvo – suočile su se s ubicama svoje djece i poručile: ‘Nikada više’. To ‘nikada više’ moramo živjeti, a ne samo izgovarati.“
Aldin-ef. Kusur je dodao:
„Podržimo obilježavanja Srebrenice u Njemačkoj – da se ne zaboravi, da bude opomena cijelom čovječanstvu.“
⸻
Panel: Koliko religija treba biti politična?
Drugi dio programa vodio je dr. Rüdiger Jungbluth (Evangelische Kirche, direktor Evangelističkog foruma Kassel), uz učesnike:
gradonačelnika dr. Svena Schöllera,
glavnog imama IZBNJ Aldin-ef. Kusura,
hafiza dr. Alena-ef. Golaća,
pastoralnu referenticu gospođu Ahr
i evangelističkog dekana dr. Glöcknera.
⸻
Ključne poruke pet govornika
Hafiz dr. Alen-ef. Golać:
„Religija treba da jača moral, promoviše mir i doprinosi zajedničkom dobru. Njena dužnost je da se aktivno zalaže za pravdu, mir i ljudska prava.“
Aldin-ef. Kusur:
„Vjernici su ti koji moraju biti aktivni. Religije moraju reagovati na zloupotrebu moći, a politika mora ostati neutralna – ali glas vjernika mora se čuti.“
Dr. Glöckner:
„Svaka molitva je politički čin. Ona pokazuje stav, vrijednosti i hrabrost. Religija mora ostati moralni korektiv društva.“
Gospođa Ahr:
„Ne postoji nepolitička teologija. Bog je na strani slabih i poniženih. Religija mora stajati uz obespravljene i biti glas onih koji ga nemaju.“
Gradonačelnik dr. Schöller:
„Ko radi za zajedničko dobro – taj je već političar. Ljudsko dostojanstvo je neotuđivo, i svaka religija to brani. Kad se te vrijednosti ugroze, dužni smo djelovati.“
⸻
Diskusija i pitanja iz publike
Uslijedila je dinamična pitanja–odgovori sesija, tokom koje su obrađene brojne aktuelne teme: politički angažman mladih, obrazovanje, rat u Ukrajini i izazovi savremenog društva.
• Dr. Glöckner je naglasio potrebu da se mladi ohrabre da kroz vjeru djeluju u politici.
• Ahr je istakla da vjerski lideri moraju govoriti otvoreno i preuzeti odgovornost.
• Aldin-ef. Kusur je podsjetio na važnost omladinskih organizacija IZBNJ.
• Dr. Schöller je pozvao starije generacije da „ne obeshrabruju mlade koji žele promjene“.
O pitanju Ukrajine i rata, Aldin-ef. Kusur je emotivno kazao:
„Kao čovjek iz Bosne, ovo pitanje me boli. I mi smo čekali tri i po godine da svijet reaguje. Ne smijemo mjeriti vrijednost ljudskog života po vjeri ili naciji. Ukrajina zaslužuje podršku – ali ne zaboravimo i druge narode koji pate.“
⸻
Zajednički blagoslov – večer mira i molitve
Na kraju večeri, tri vjerske zajednice su uputile zajednički blagoslov.
Gospođa Ahr (Katolička crkva):
„Neka te Bog blagoslovi u večeri kad te sjene dana obaviju. Neka ti podari srce puno ljubavi, nadu i povjerenje.“
Dr. Glöckner (Evangelistička crkva):
„Neka te Bog blagoslovi i podari ti hrabrost da vidiš, čuješ i djeluješ tamo gdje su ljudi zaboravljeni.“
Fahrudin-ef. Džinić (glavni imam Medžlisa Hessen):
„Allahu, Ti si Onaj koji donosi mir. Podari mir našim srcima, porodicama i svijetu. Učini nas nosiocima tog mira. Amin.“
⸻
Zaključak
Događaj u Kasselu još jednom je pokazao da Bošnjaci u dijaspori čuvaju duh Bosne – duh multireligijskog poštovanja, mira i dijaloga.
„Bosansko iskustvo suživota je model za Evropu – pokazuje da različitost nije prepreka, već bogatstvo,“ zaključili su organizatori džemata Sandžak-Kassel.
Povratak na arhivu
