Sabor Islamske Zajednice Bošnjaka u Njemačkoj kao najviši zakonodavni i predstavnički organ naše zajednice u Njemačkoj ima značajnu ulogu u kreiranju rada i djelovanja IZBNJ. Radom Sabora IZBNJ dolazi do izraza islamski princip parlamentarnog života (šura) i demokratskog odlučivanja. Samim tim Sabor IZBNJ poštuje i univerzalne pricipe slobodarsko-demokratskog ustava SR Njemačke.
Kroz Sabor IZBNJ u kreiranju njenog rada i djelovanja sudjeluju i predstavnici muslimana koji nisu vjerski službenici. Na taj način oni se brinu o legitimnim vjerskim, duhovnim i materijalnim interesima muslimana, određuju civilni karakter unutrašnje konstitucije IZBNJ, doprinoseći dubljoj povezanosti islamske zajednice s narodom čiji je ona integralni dio i integrativni faktor.
Sabor IZBNJ redovno zasjeda najmanje jednom godišnje i putem vlastitih odluka, zadataka i planova sustavno i intenzivno, putem saborskih komisija, ocjena, uputstava, preporuka i drugih oblika prati, analizira, usmjerava i podstiće vjerski život na terenu i ukupni rad IZBNJ u svim njenim organima i institucijama. Sabornik kao izaslanik svog džemata ispituje stanje u svom džematu i uvezuje džematlije u donošenje odluka. Takodjer temeljito i objektivno komunicira odluke sabora.
Statutarna regulativa (član 5 statuta IZBNJ)
5.1 Sabor se sastoji od svih članova zajednice na nivou SR Njemačke i predstavlja najviši organ zajednice
5.2 Najmanje jednom godišnje, i to u prvoj polovini godine, održava se redovna sjednica sabora
5.3 Glavne zadaće sabora su:
- izbor Mešihata (5.3.1)
- otpuštanje Mešihata, prihvatanje njegovog izvještaja, posebno radnog godišnjeg izvještaja i godišnjeg finansijskog izvještaja (5.3.2)
- izbor finansijske/kontrolne komisije i drugih komisija (5.3.3)
- usaglašavanje visine članarine, rok uplate i način prikupljanja članarine (5.3.4)
- donošenje odluke o isključenju (nekog) člana-džemata (5.3.5)
- donošenje odluka o izmjenama u statutu i o raspuštanju zajednice (5.3.6)
5.4 Sabor saziva predsjednik ili zamjenik predsjednika Mešihata u pismenoj formi dvije sedmice prije održavanja sjednice sabora sa pojedinostima o dnevnom redu.
- Svaki član (džemat) može sedam dana prije održavanja sabora da podnese zahtjev za dopunu dnevnog reda. Dnevni red može biti ograničen, promijenjen i usaglašen prostom većinom članova sabora. Ovo ne važi za izmjenu statuta zajednice (5.4.1)
- Na zahtjev jedne trećine članova (džemata) moguće je sazvati (vanredni) sabor. Zahtjev se mora dostaviti Mešihatu u pisanoj formi uz navođenje svrhe i razloga (5.4.2)
5.5 Sabor je sposoban donositi odluke kada je najmanje polovina članova sabora prisutna. U slučaju nesposobnosti donošenja odluka (nepostojanje kvoruma) je potrebno u naredna dva mjeseca sazvati novu sjednicu sabora sa istim dnevnim redom, na kojoj se ne mora voditi računa o broju prisutnih članova. Sabor je bez obzira na broj prisutnih članova u tom slučaju sposoban donositi odluke. O ovoj činjenici je potrebno ukazati u pozivnicama.
5.6 Sabor donosi odluke „u općem“ sa prostom većinom (prisutnih) važećih glasova, to znači da se ustezanje od glasanja ne uzima u obzir. Prilikom izbora je izabran onaj koji dobije najviše glasova. Odluka o izmjeni statuta se može donijeti samo sa dvotrećinskom većinom važećih glasova.
5.7 Broj glasova jednog člana određuje se prema njegovoj veličini (brojnosti) i na osnovu toga prijavljenoj i uplaćenoj članarini, prema vlastitom prikazanom broju članova svakog člana (džemata) zajednice zaključeno sa 31.01. tekuće godine.
- Prema vlastitom broju članova od 50 do 100 osoba jedan član zajednice ima jedan glas, kod broja članova od 101 do 200 osoba dva glasa, od 201 i više osoba, član ima tri glasa. Jedan član može imati maksimalno tri glasa (5.7.1)
- Svaki član (džemat) može samo jednoobrazno da daje svoje glasove. Nejedinstveno glasanje će se smatrati kao uzdržavanje od glasanja (5.7.2)
- Pravo glasa jednog člana (džemata) miruje, kada je u zakašnjenju sa plaćanjem članarine a izmirenje zaostatka ne učini i prikaže do početka sjednice sabora (5.7.3)
5.8 Predsjednik ili potpredsjenik Mešihata, ili u slučaju spriječenosti ova dva, drugi član Mešihata, vodi sabor i određuje ko će voditi zapisnik.
- Prilikom izbora Mešihata, opoziva jednog člana Mešihata ili prilikom raspuštanja Mešihata, predsjedavanje saborom na određeno vrijeme uz odgovarajuće glasanje i prethodne diskusije može se prenijeti na jednog člana sabora za vrijeme odgovarajućeg glasanja (5.8.1)
- O odlukama sabora je nužno sačiniti zapisnik (protokol). Zapisnik potpisuje osoba koja je vodila sjednicu sabora i zapisničar sjednice sabora (5.8.2)
5.9 Mešihat može pozvati treća lica kao goste na sjednicu sabora.
