Prof. Dr. Fikret Karčić: Proces modernizacije u muslimanskom svijetu nije dovršen

fikret-karcicFIKRET KARČIĆ, profesor na Pravnom fakultetu i Fakultetu islamskih nauka u Sarajevo: “Vrijeme je da se pristupi sistematskoj reformi islamske pravne misli korištenjem idžtihada, teorije ciljeva Šerijata i drugih metoda. Posebno trebamo nova razmatranja kada je u pitanju javno pravo, a unutar ove grane pitanja hilafet/imamet, ustav, teritorijalni suverenitet, ljudska prava, izbori i slično. U međunarodnom islamskom pravu to su pitanja kategorizacije svijeta na različite teritorije, mira i rata, ratnog prava i odnosa prema međunarodnim konvencijama, organizacijama i slično. U ovim oblastima problem je što su moderne muslimanske države prihvatile rješenja savremenog međunarodnog prava, ali to nije praćeno odgovarajućim razvojem islamske pravne misli i legitimizacijom promjena pa se onda kod nekih ljudi javila percepcija da je taj razvoj protivan islamskom pravu.”

Razgovarao: Ismet Isaković, Preporodov Journal Zagreb

Međusobno razumijevanje i dijalog mogu smanjiti napetosti i eventualne sukobe

Početak 2015. godine obilježio je oružani napad i ubojstvo članova redakcije francuskog satiričnog časopisa “Charlie Hebdo”. Neki analitičari su taj događaj nazvali “europski 11. rujan/septembar”, uspoređujući ga s američkim 9/11 iz 2001. godine. S vremenskim odmakom od mjesec dana možemo li reći da su pogriješili ili su, ipak, u pravu? Kakve su moguće posljedice po muslimane u Europi, ali i šire?

Ne bi se moglo reći da se radi o istovjetnim događajima. Naime, postoje sličnosti i razlike. Sličnosti, jer se radi o aktima terorizma inspirisanim religijskim radikalizmom, izvršenih od muslimanskih ekstremista
te jačanju islamofobije kao njihove posljedice. Razlike, jer se radi o različitom broju žrtava i razlikama u pogledu počinilaca, s obzirom na to jesu li državljani stranih država ili države protiv koje su počinili teroristički akt. Razlika je, takođe, i u reakcijama na teroristički akt. Posljedice ovog terorističkog akta na muslimane u Evropi su negativne. Porastao je broj napada na muslimane i njihove objekte, nanijeta šteta višedecenijskom radu na približavanju muslimana i pripadnika drugih religija i opštem imidžu muslimana u Evropi, odnosno na Zapadu.

Analizirajući uzroke i posljedice može se zaključiti da je obrazac dobro poznat: blasfemične uvrede muslimanskih svetinja iza kojih slijedi reakcija. Oni koji žele kaos i nasilne reakcije muslimana dobro znaju gdje je “crvena linija”. Sjetimo se “Sotonskih stihova” Salmana Rushdija, karikatura Božjeg poslanika Muhammeda, a.s., u danskom listu “Jylland-Posten”, zatim filma “Nevinost muslimana” (“Innocent of Muslims”)… Nedavno ste u sarajevskom “Oslobođenju” objavili vrlo zanimljiv tekst u kojem ste sadašnju situaciju komparirali sa događanjima u muslimanskoj Španjolskoj, u Cordobi, između 850. i 859. godine. Možete li
našim čitateljima objasniti poveznicu s fenomenom iz sredine 9. stoljeća poznatim kao “pokret mučenika iz Cordobe”?

“Pokret mučenika iz Cordobe” jeste vrlo zanimljiv fenomen u historiji Katoličke crkve. Naime, veći broj kršćana, muškaraca i žena, svećenika i laika, počeo polovinom 9. vijeka da ničim izazvan vrijeđa islam i Božjeg poslanika pred muslimanskim vlastima. Oni su znali da time čine djelo za koje je u klasičnom islamskom pravu bila predviđena smrtna kazna. I pored toga oni su htjeli da uvredama isprovociraju muslimansku vlast da reaguje i da, na taj način, sebi priskrbe status mučenika (martira). Njihove akcije doživjele su kritiku i unutar Crkve. Mučenici su, naime, prema autoritativnim crkvenim piscima oni koji ne traže smrt sami za sebe već sticajam okolnosti, posebno djelovanjem paganske države, postanu objekt progona i smrtnog ishoda. Ono što je bilo slično u slučaju “mučenika iz Cordobe” i današnjih vrijeđanja islama i Božjeg poslanika jeste da je ponašanje muslimana bilo predvidivo. Mislim da današnji muslimani treba da napuste takvo predvidljivo ponašanje. Situacija se izmijenila, uvrede se ne dešavaju na teritorijama pod muslimanskim suverenitetom, objekat uvreda nisu samo muslimanske svetinje, već i svetinje drugih religija. Muslimani, po mom mišljenju, treba da reaguju na uvrede koristeći sredstva demokratskih društava. Ta sredstva uključuju traženje sudske zaštite od nacionalnih i regionalnih sudova, korištenje prilike da upoznaju druge sa vlastitom vjerom i kulturom, te kao priliku za misijski rad ili, alternativno, da ignorišu uvrede i nastave sa svojim životom i radom slijedeći vlastite prioritete.

Kada bi osobe tehničkih zanimanja analizirale sadašnje stanje u svijetu, onda bi ga vjerojatno najbolje opisale s 3. Newtonovim zakonom, poznatijim kao zakon akcije i reakcije. Izgleda da se nalazimo u začaranom krugu poznatih antimuslimanskih uvreda i predvidljivih, a za neke, izgleda, i poželjnih muslimanskih reakcija. Kako prekinuti pogubnu spiralu uvreda i reakcija?

Idealan izlaz iz tog začaranog kruga akcije i reakcije bio bi da prestanu uvrede. Međutim, zbog konkretnih odnosa u svijetu to je teško očekivati. Zbog toga treba strpljivo i mukotrpno raditi upoznajući nemuslimane sa islamskim učenjem, vrijednostima i senzibilnostima. Takođe, treba raditi na tome da muslimani koji žive na Zapadu razumiju filozofske osnove Zapada, zapadne vrijednosti i senzibilitete. Međusobno razumijevanje i dijalog mogu smanjiti napetosti i eventualne sukobe.

Danas se multikulturni identitet Evrope testira na njenom odnosu prema islamu

U Europi jačaju ekstremni pokreti usmjereni protiv muslimana, ovoga puta izdvajamo PEGIDU u Njemačkoj. Kancelarka Angela Merkel je poslala snažnu poruku rekavši da je “islam dio Njemačke”, organiziraju se anti-PEGIDA demonstracije, s druge strane jača strah od imigranata muslimana… Kakvi se scenariji očekuju u budućnosti, kuda ovakvo stanje može dovesti?

Vrlo je teško govoriti o scenarijima u budućnosti. Mogu samo reći da mislim da ako odgovorni ljudi na Zapadu i muslimani koji tu žive ne spriječe rast antiislamskih ideologija i pokreta, može doći do toga da se muslimani proglase za strane elemente u evropskim/zapadnim društvima, neadaptibilnim, inherentno antizapadnim i samim tim problematičnim. Onda neko može predložiti rješenje tog pitanja u smislu onih parola na Balkanu s početka 20. vijeka “Idite natrag u Aziju” ili još gore.

Kompletan intervju sa prof. dr. Fikretom Karčićem možete pročitat u najnovijem izdanju Preporodovog Journal iz Zagrebapod ovim LINKOM. (pdf)

Nema komentara.

Upišite komentar