Gdje dati zekat? (piše: Aldin ef. Kusur)

zakatHvala Allahu, Gospodaru svih svjetova, Koji nas stvara, održava i rastvara, Koji nas je iz Svog obilja opskrbio i pozvao da, od onoga što nam je On darovao, dio vremena, imetka i snage za Njegovo zadovoljstvo uložimo. Neka je salavat i selam na Njegova Miljenika i Poslanika, Muhammeda, s.a.v.s., na njegovu porodicu časnu, njegove ashabe i sve one koji ga slijede u dobročinstvu do Sudnjeg dana.

Allah, dž.š., nam je, darivajući nas najvećim darom, odredio i u obavezu nam stavio da ljubmorno čuvamo najvrijednije blagodati, a to su neupitno blagodati islama i imana. On nas je podučio preko Svoga Poslanika, s.a.v.s., da je islam svjedočenje da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed, s.a.v.s., Allahov Poslanik, obavljanje propisanih namaza, davanje zekata, post mjeseca Ramazana i obavljanje hadždža za one koji su u mogućnosti. Prethodno spomenuto je temelj naše vjere, ono zbog čega se mi zovemo muslimanima i što će nas, ako ustrajemo u izvršavanju ovih temelja, Allahovom milošću i voljom učiniti sretnim i na ovom i na budućem svijetu.

Ramazan je mjesec u kome, muslimani širom zemaljske kugle, inteziviraju svoje napore u traženju zadovoljstva Gospodara, izvršavajući ibadet posta, jednog od temelja i ruknova islama, te drugih ruknova, poput svjedočenja i namaza, jer Allah, dž.š., dariva svakog roba uvećanom nagradom za ibadete koje čini u mjesecu Ramazanu, pa onaj ko učini i obavi farz u Ramazanu, kao da je obavio sedamdeset farzova izvan ovog mjeseca, a ko obavi neki od dobrovoljnih ibadeta biva mu upisan kao da je obavio farz izvan ovog mjeseca. Vodeći se ovom Božijom blagodati, muslimani Bošnjaci, se trude da sve ruknove, izuzev hadždža (jer hadždž je ibadet koji je ograničen na tačno određeno vrijeme, jednako onako kako je post ograničen i obavezan u mjesecu Ramazanu) obave u Ramazanu – pored svjedočenja la ilahe illellah muhammedun resulullah, namaza i posta, odazivaju se Allahovoj, dž.š., naredbi:

وَآتُواْ الزَّكَاةَ

„…i dajite zekat…“(el-Bekare, 43.) nadajući se još većoj nagradi kod Gospodara.

Međutim, postavlja se pitanje gdje dati zekat? Pokušat ćemo, u duhu vremena i prostora u kojem živimo dati odgovor na ovo pitanje. ‘Gdje dati’ ćemo tretirati dvojako i to: u koje mjesto (grad, država, itd.) ćemo dati zekat, i kome ćemo dati zekat.

U koje mjesto ćemo dati zekat?

Da bi nam jasnija bila praksa Muhammeda, s.a.v.s., i prvih generacija muslimana na samom početku ćemo navesti hadis kojeg bilježi imam Buhari u svom Sahihu, poglavlje o obveznosti zekata:

حدثنا أبو عاصم الضحاك بن مخلد عن زكرياء بن إسحاق عن يحيى بن عبد الله بن صيفي عن أبي معبد عن ابن عباس رضي الله عنهماأن النبي صلى الله عليه وسلم بعث معاذا رضي الله عنه إلى اليمن فقال ادعهم إلى شهادة أن لا إله إلا الله وأني رسول الله فإن هم أطاعوا لذلك فأعلمهم أن الله قد افترض عليهم خمس صلوات في كل يوم وليلة فإن هم أطاعوا لذلك فأعلمهم أن الله افترض عليهم صدقة في أموالهم تؤخذ من أغنيائهم وترد على فقرائهم

Prenio nam je Ebu Asim ed-Dahak ibn Muhled od Zekerijja ibn Ishaka, on od Jahja ibn Abdullaha ibn Sajfija, a ovaj od Ebu Ma'beda od Ibn Abbasa, r.a., da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., poslao Mu'aza, r.a., u Jemen i rekao mu: „Pozovi ih da posvjedoče da nema drugog boga osim Allaha i da sam ja Allahov Poslanik, pa ako ti se pokore u tome, onda im obznani da je Allah naredio pet namaza svakog dana i noći, ako ti se i u tome pokore onda imobznani da im je Allah naredio davanje zekata iz njihova imetka, koji će biti uzet od njihovih bogatih i vraćen njihovim siromašnim.“ (Sahih el-Buhari, hadis br. 1395)

Zadnji dio ovog hadisa koji govori o zekatu kao obavezi i ukazuje nam, na jasan i nedvosmislen način, u koje mjesto ćemo dati zekat. „koji će biti uzet od njihovih bogatih i vraćen njihovim siromašnim“ kristalno jasno govori da se zekat daje i uzima u mjestu u kome se živi, radi i privređuje, a ne u nekome drugome mjestu. Mr.hfz. Kenan Musić tumačeći hadis br. 4347 (hadis je identičan u dijelu o zekatu hadisu br. 1395) u komentaru kaže: „Princip je da se zekat mjesta ne iznosi iz njega sve dok se ne zadovolje osnovne životne potrebe njegovih stanovnika. (…) Samo u izuzetnim prilikama prijekim potrebama može se zekat jednog mjesta davati izvan njega, a da u njemu postoji potreba za imetkom kojim će siromašni i drugi u potrebi zadovoljiti svoje osnovne potrebe. Muslimanska zajednica u tome slijedi učene i čestite ljude koji su upućeni u razumijevanje stvarnosti i donose rješenja shodno potrebama vrmena i prostora poštujući prava svih onih kategorija koje imaju svoje pravo (hakk) u zekatu.“ Jasno nam je nakon svega spomenutog gdje trebamo dati svoj zekat.

Zekat ćemo dati u mjestu u kojem radimo, živimo i privređujemo, i ukupljeni zekat bi, prema praksi Allahova Poslanika i prvih generacija, trebao da se zadrži u tom mjestu. Međutim, praksa muslimana Bošnjaka u Njemačkoj je da se dio zekata, potreban za rad džemata i institucije Mešihata zadržava u Njemačkoj, a veći dio se šalje u Bejtu-l-mal IZBIH u domovini. Zbog čega je to tako? Naime, umni, učeni i čestiti ljudi, Islamske zajednice u BiH i dijaspori, su shodno potrebama vremena i prostora donijeli odluku o takvom načinu raspodjele prikupljenog zekata. Takva podjela zekata je vezana za vrijeme, prostor i okolnosti u kojima se nalazi zajednica muslimana, i ukoliko bi se vrijeme i okolnosti promijenile, onda bi zasigurno umni, čestiti i učeni prvaci naše zajednice donijeli riješenje koje bi bilo u duhu vremena i prostora. U konačnici bismo mogli zaključiti da je naša praksa u duhu spomenutog hadisa i intencija šerijata.

O tome kome ćemo dati zekat, slijedi u nastavku…

(nastavit će se…)

Aldin ef. Kusur

Nema komentara.

Upišite komentar