Ašura (Zehrudin ef. Junuzović)

Značenje riječi ašura  U arapskome jeziku izraz ašura je izvedenica iz riječi ašara, što znači deset. U islamskoj terminologiji ovaj izraz se koristi za deseti dan, a naknadno i deveti, [1] prvog mjeseca muslimanske hidžretske godine-muharrema

Tretman Dana ašure u hadiskim djelima

Ašura je bio dan za kojeg se Allahov Poslanik, s.a.v.s., interesirao i kojeg je postio. O ovome danu zabilježeni su brojni hadisi u svim osnovnim hadiskim zbirkama. (Ktub s-sitte, ve kutubu tisa) U najosnovnijh šest zbirki hadisa se bilježi od čak petnaest ashaba hadisi, izjave, svjedočenja i doživljaji vezani za ovaj dan. Brojni autori poput Buharije, Muslima, Ebu Davuda Tirmizije, Ibn Madže idr, imaju zasebna poglavlja, jedno ili više njih o ovj temi, a drugi  poput Nnesaija u svome Sunenu bilježe hadise na ovu temu u okviru šireg poglavlja, Posta i Zekata.

El Kateni u svome poznatom djelu Nezmul mutenasir fil ehadisi el mutevatir blježi da je o postu ovoga dana zabilježen hadis iz domena tevatur.[2]

Buhari i drugi autorih hadiski djela bilježe izjavu Abdullaha Ibn Abbasa, r.a., koji je rekao:“ Nisam vidio Vjerovjesnika, s.a.v.s., da se drži posta bilo kojeg drugog dana, smatrajući ga boljim od drugog, osim ovog dana, desetog muharrema i ovog mjeseca, tj. Mjeseca ramazana.“[3]

Tirmizi, nakon što je zabilježio hadise o vrijednosti ašura od Ebu Katade el Ensarija, r.a.,  da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: „Postom Dana ašure, nadam se, Allah će oprostiti grijehe za prethodnu godinu.“[4]i

Evo kako je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme postio Dan ašure:

Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, u postu Dana ašura dana imao je četiri načina:

Prvi način: Postio- je ovaj dan u Mekki, a da pri tome nije naređivao drugima da ga poste.

U Dva Sahiha se prenosi od Aiše, r.a., da je rekla :»Ašura u prdislamsko doba je bila dan kojeg su Kurejšije postili, a i Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je postio, a kada je preselio u Medinu on je ovaj dan postio i naredio da se posti. Međutim, kada je objavljena obaveznost posta ramazana, onda je to bilo vrijeme posta, a ostavio je post ašura. Pa ko je htio postio je a ko nije htio nije postio.»

U Buharijnoj predaji stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je obznanio:-„Ašura je jedan od Allahovih dana pa ko želi neka ga posti, a ko želi neka ne posti“.[i]

 

Drugi način: Prilikom prelaska u Medinu vidio koliko ga pripadnici Knjige uvažavaju je naredio da se posti i tu naredbu je potvrdio, te posticao na post toliko da su ovaj dan i djeca postila.

U Dva Sahiha od Abdullaha b. Abbasa, r.a., zabilježeno je da je rekao: Kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, došao u Medinu i vidio da jevreji poste Ašuru, upitao je: «Šta je taj danOni ga obavijestiše: «Ovo je divan dan, Allah je spasio u njemu Musaa i Benu Israil od njihova neprijatelja, pa je Musa postio taj dan izražavajući Allahu zahvalu i mi zato postimo. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rečeMi smo preči Musau od vas“. Pa je postio i naredio da se ovaj dan posti»[ii]

U Musnedu imama Ahmada od Ebu Hurejrea, r.a., zabilježena je predaja u kojoj se kaže.»Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, je jedne prilike prošao pored skupine jevreja koji su postili Ašura pa im je rekao: -Kakav je to post ?!- To je dan u kome je Allah spasio Musa i Benu Israil od potopa, a potopio je Firaona, ovo je dan u kome je Nuhova lađa zaustavila na planini Džudij. Zato su ovaj dan postili Musa i Nuh iz zahvale Allahu. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na ovo reče ;»Ja sam preči Musau i preči da ovaj dan postim.- On još naredi svojim ashabima da i oni taj dan poste»[iii]

U Dva Sahiha od Selemeta b. Ekva'a[iv], r.a., u kojoj se kaže da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio nekom čovjeku iz plemena Eslem da razglasi: «Ko je nešto pojeo danas neka ostatak dana posti, a ko je zapostio neka dovrši posti jer danas je Ašura[v]

Buhari i Muslim bilježe predaju od Rubeje bint Muavviz[vi], r.a., da je rekla: «Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je u jutro Ašure poslao nekog da razglasi po selima Ensarija koja su bila oko Medine: «Ko je nanijjetio post neka nastavi, a ko je nešto pojeo neka se suzdrži do kraja dana. Poslije toga smo (ovaj dan)postili i malu djecu smo navikavali postu, pa smo išli u Mesdžid i pravili im igračke od vune, ako bi neko od njih zaplakalo dali bi mu tu igračku i tako sve do iftara[vii]

U drugoj predaji stoji :»…pa kada bi neko od djece zatražilo hranu mi bi smo im dali igračke  da ih zabave ne bi li i oni upotpunili svoj post.[viii] O ovoj temi postoji veliki broj hadisa.

Treći način: Da je poslije propisivanja obaveze posta mjeseca ramazana Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prestao naređivati post Ašura i potvrđivati ga kako smo to ranije naveli u hadisu Aiše, r.a.,,…

U Dva Sahiha od Ibn Omera, r.a., je zabilježeno da je rekao: «Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je postio Ašuru i naređivao da se posti, kada je propisan post ramazana, on je ostavio post ovog dana“. Abdullah Ibn Omer, r.a., nije postio ovaj dan osim da se podudari sa njegovim postom.»[ix]

U Muslimovoj predaji stoji: «Ašura u predislamsko doba je bila dan kojeg su jevreji uvažavali, i da je Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, i muslimani ovaj dan postili prije nego je objavljena obaveznost posta ramazana, a kada je objavljena obaveznost posta ramazana Poslanik, salallahu alejhi ve sellem je obznanio:-Ašura je Jedan od Allahovih dana pa ko želi neka ga posti[x]

U drugoj predaji stojiPoslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je spomenuo Ašura rekavši: «To je dan kojeg su ljudi u džahilijetu postili, pa ko hoće neka ga posti, a ko neće neka ne posti

U jednoj njegovoj verziji ovoga hadisa, koja je također zabilježena u Muslimovom Sahihu stoji: „To je dan kojeg su ljudi u džahilijetu postili, pa ko hoće neka ga posti, a ko neće neka ne posti[xi]

U Dva Sahiha također, od Muavije, r.a., stoji da je rekao: Ja sam čuo Alahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: «Ovo je Dan Ašure, Allah vam nije propisao njegov post, a ja postim, pa ko hoće neka posti, a ko neće nekane posti[xii]

U Muslimovoj verziji stoji istaknuo je da je ovo do Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme. U Nesaijevoj zbirci da je ovaj zadnji dio mudredž, od riječi Muavije, r.a., i da nije mefu- govor Poslanika, salallahu alejhi ve sellem.

U Sahihu Muslima od Ibn Mes'uda, r.a., je zabilježeno da je po pitanju ašura rekao sljedeće: To je dan kojeg je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, postio prije nego je objavljen obaveznost mjeseca ramazana, kada je propisan ovbavezni post ramazana, on je to ostavio.» [xiii]

Po vome pitanju se oglasio i Džabir b. Semure, r.a., u predaji koju bilježi Muslim od Džabira b. Semureta, r.a., slijedeće svjedočenje:Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nam je naređivao post Ašure, podsticao nas, i obilazio[xiv], a kada je propisan post ramazana nije niti naređivao niti zabranjivao niti nas je nadgledao u tome danu[xv]

Imam Ahmed i Nesai i Ibn Madže bilježe od Kajsa b Sa'da, r.a., da je rekao: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nam je naređivao post na Dan ašura, a kada je objavljena obaveznost posta u ramazanu, niti nam je naređivao niti nam je zabranivao, da postimo ašura.[xvi]U jednoj verziji:“… a mi smo to prakticirali“.[xvii]

Ovi hadisi jasno upućuju da Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poslije obaveznosti posta ramazana nije obnovio naredbu posta Ašura, nego ih je ostavio na stanju na kome su bili, pa im nije branio niti naređivao .

Na osnovu toga. Ako je Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, naredba posta ašura, prije ramazana, bila obavezujuća-liludžub, postavlja se pitanje ako se obaveznost derogira dali ostaje pohvalnost ili ne?! Poznato je razilaženje među učenjacima.

A ako je je njegova naredbe bila samo radi potrde pohvalnosti posta, kada se derogira ta potvrđenost ostaje samo istihbab. Zato je rekao Kajs b. Sa'd: „…a mi smo to prakticirali“.

 Od Ibn Mesu'da i Ibn Omera, r.a., se prenose predaje koje upućuju na to da je osnova pohvalnosti ovoga posta prestala.[xviii]

Seid b. Musejjeb, je rekao: „Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nje postio ašura. Od njega i Sa'da b. Eb Vekkasa, r.a. se ovo prenosi. Međutim, kao mursel ova predja je ispravnija.

Ed-Darekutni je rekao: „Većina učenjaka je na stanovištu da je pohvalnost posta u ovome danu, ali bez potvrđenog.“Oni koji su postili ovaj dan je Omer, Ali Abdurahman ibn Avf Kajs b. Sad Ibn Abbas idr .

Na ostanak pohvalnosti istihbaba posta upućuje i izajva ibn Abasa, r.a., upitan o postu Ašure, te da je ovako odgovorio: «Nisam vidio da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, toliko istraživao fadilete nekog dana kao ovoga danaAšure-niti nekog mjeseca kao ovog mjeseca-ramazana[xix]

»[xx]Ibn Abbas, je uz Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, bio pred kraj njegova života i što je od njega direktno zapamtio bilo je ono što se dešavalo pred njegovu smrt.

U Sahihu Muslima je zabilježeno od Katade stoji da je neki čovjek pitao Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, o postu ašura pa je rekao: «Postom Dana Ašure, nadam se, Allah će oprostiti za godinu dana koja je ispred njega[xxi]  Ovaj čovjek je pitao za dobrovoljni post. Jer je pored ovoga pitao i za post na dan Arafe, kontinuirani post, post za jedan dan, a jedan da se mrsi, post jednog dana, a mršenje dva dana, na osnovu čega se zaključuje da je ustvari pitao o (vrstama) dobrovoljog posta.

Ahmed i Nesai Hafse, kćerke Omerove, da je Poslanik, alejhis-selalam, nije propuštao post Ašura i deset i tri dana u svakom mjesecu.»[xxii]

Ebu Davud je prenio ovaj hadis ali nije naveo ime, nego u spomenutoj predaji se kaže «Od jedne Poslanikove žene[xxiii]»-nije naveo ime.

Četvrti način: Pretkraj svog života, Poslanik -sallallahu alejhi ve sellem- je odlučio da ovaj dan neće postiti pojedinačno. Nego da će tome dodati post još jedan dan kontrirajući na taj načinu posta pripadnika Knjige .

 

U Muslimovom Sahihu od Ibn Abasa r.a., da je rekao :»Kada je Poslanik postu Ašura i nareio da se posti rekli su mu :»Resulellah, to je dan kojeg jevreji i kršćani uvažavaju .

Poslanik, s.a.v.s., je rekao :«Kada dođe slijedeća godina –in ša Allah -postiću i deveti[xxiv] (dan od muharrema)

Ovaj je rekao nije ni došla slijedeća godina, a Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, je preselio. U jednoj drugoj verziji koju je zabilježio Muslim u svome Sahihu, od Ibn Abbasa, r.a., stoji:“Ako budem živio do sliedeće godine postit ću i deveti dan muharrema» Ovo bilježi i Taberani u slijedećoj formi:» Ako doživim-in šaellah- slijedeću godinu postit ću deveti bojeći se da mi ne prođe ašura»[xxv]

U Musnedu imama Ahmeda, od ibn Abbasa, r.a., se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem,, rekao «Postite Ašura i kontrirajte pripadnicima knjige postite prije njega dan i poslije njega dan.»[xxvi]

U drugoj predaji se kaže :»Ili dan poslije.»

Rječica «أو –ili » spomenuta u hadisu, može značiti da sebi svako odabere da li će postiti dan prije ili poslije ašure, ili je ona posljedica nesigurnosti i sumnje od prenosioca da li je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, preporučio da se posti dan prije ili dan poslije ašure.

Ovaj hadis se prenosi i u slijedećoj formi: »Ako doživim slijedeću godinu, postiću deveti i narediću da se posti dan poslije i dan prije ašure.»Zabilježio ga je Ebu Musa El-Medini[xxvii].

Ovo se posuzadano prenosi i od ibn Abbasa, r.a., kao njegova lična izjava. Ibn Džurejdž je prenio: Obavjestio me je Ata da je čuo Ibn Abbasa da je po pitanju posta ašura govorio:

» Kontrirajte jevrejima; postite deveti i deseti.[xxviii]» Imam Ahmed je rekao: «Ovo je moj stav» (Da uz ašura treba postiti i deveti dan muharrema. op.prev.)

Prenosi se od Ibn Abbas, r.a., da je posti deveti i deseti što je protumačeno kao iz bojazni da mu ne prođe ašura.

Ibn Ebu Zi'b je zabilježio od Šu'be, sluge Ibn Abbasa, r.a., postio i na putovanju, i da je postio dva dana uzastono bojeći se da ne propusti ašuru..

 Isto se prenosi od Ibn Ishaka da je postio ašutra i dan prije njega i dan poslije njega i govoro je:“To sam uradio bojeći se da mi ne prođe.“

 Prenosi se od Ibn Sirina da je, radi sigurnosti, postio i po tri dana kada bude razilaženje kod datuma hidžretske godine.

Oni koji su smatrali da treba postiti i deveti i deseti su Šafija Ahmed i Ishak, r.a.

Imam Ebu Hanife, r.a., je smatrao pokuđenim da se samo deseti Dan -ašura- posti pojedinačno.

Neki naši dobri prethodnici su prakticirali post Ašure (čak) i na putu kao Ibn Abas I Ebu Ishak Es-Sebi i i Zuhri govorili su;» Ramazan ima zamjenu od drugih dana a ašura prođe.»

Ašura u fikhu

Sve četiri pravne škole ehlu –sunneta vel džema'ata, daju posebnu važnost postu ovoga dana.

Hanefijska pravna škola nakon podjele dobrovoljnog posta na mesnun, mendub i nafile ubraja post dana ašure ( deveti i deseti muharrem) u mesnun, prema ovoj školi  to je post kojeg je Vjerovjesnik, s.a.v.s., konstantno postio-ma vazabe alejh![5]

Identičan stav ima i malekijska pravna škola.[6]

Šafijska pravna škola pravi podjelu potvrđenog dobrovoljnog posta na onaj koji se ne ponavlja, a to je sijam dehr, (dan za dan) i onaj koji se i ima tri nivoa: onaj koji se ponavlja u toku godine, onaj koji se ponavlja  ponavljanjem mjeseci i  sedmica. Dakle i Šafijaska pravna škola ubraja post ovoga dana u potvrđeni post[7].

Hanbelijska pravna škola također pored činjenice da ubraja u najbolji post onaj koji se posti u muharremu, smatra potvrđenim postom i post na dan ašure.[8]

Koliko dana postiti na ime Ašura?

Vidjeli smo iz vjerodostojnih hadisa da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., imao namjeru da posti uz deseti i deveti dan ašure. Ibn Hadžer u Fethu kaže: Post ašura ima tri kategorije:Najniža kategorija je postiti samo deseti dan. Bolja od nje je postiti deseti i deveti dan muharrema, a najbolja je: Postiti deveti deseti i jedanaesti dan [9]

1-Post desetog muharrema samostalno. Što je po djelu učenjaka okuđeno.

2-Post devetog i desetog muharrema. Što je po najvećom djelu uleme najbolji način posta ovoga dana a i uskladu su sa željom i namjerom Vjerovjesnika salallahu alejhi ve sellem, koji je rekao :«Kada dođe slijedeća godina –in ša Allah -postiću i deveti (dan od muharrema).

3-Post desetog i jedanaestog muharrema. Dozvoljen i pohvalan čin.

Uzimanje ovoga dana za dan žalosti:

Ibn Redžeb El-Hanbeli u svom poznatom djelu, Lataif el Ma'ari ,kaže: Uzimanje ovoga dana kao dan žalosti kako to čine rafidije zbog ubistva hazreti Husejna, sina Alije, radijellahu anhuma, smatramo da je to posao onoga čije trud uzaludan na dunjaluku a on misli da dobro djelo rade. Niti je Allah, niti Njegov Poslanik, a.s., nije propisao da se uzme za dan žalosti dani muka i belaja poslanika, niti datumi njihovih smrti, pa kako onda onog ko nije kao oni.[10]

Predaje koje govore o potrebi kupanja na Dan ašura i su meudu, apokarifne i  nemaju osnove u vjerodostojnim hadisima.

 

Zehrudin ef. Junuzović

Kompletan rad možete preuzeti u pdf-formatu.


[1]  Enhihaje  Fi gafirbil hadisi vel eseri, Ibn Esir el-Džezeri, 3:240.

[2]  Str 89.

[3] Buhari, 2006.

[4] Ovaj hadis biležji Muslim, Ebu Davud, Tirmizi, Nesai idr.

[5] El-Fikhu el islami ve ediletuhu,3:1644.,

[6] El-Fikhu el islami ve ediletuhu,3:1645.,

[7] El-Fikhu el islami ve ediletuhu,3:1646

[8] El-Fikhu el islami ve ediletuhu,3:1647

[9] Feth, 4:289.

[10] Lataif el Ma'arif, str.113.


[i] Hadis bilježi Buhari, 1893, u Knjizi o obaveznost posta, Knjizi o hadždžu, poglavlje: «Dže'alellahu–l-ka'bete bejte–l-harami kojamen li-n-nasi», i u fadiletima ashaba, Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, Knjizi o tefsiru sure El-Bekare. Muslim, br. hadisa 1125, u Knjizi o postu, u poglavlju «O postu Dana ašure». Ebu Davud, br. 2442 i 2443, u Knjizi o postu, u poglavlju «O postu Dana ašure». Tirmizi, br. 753, u Knjizi o postu, u poglavlju «O olakšici u nepoštenju Dana ašura».

[ii] Hadis je zabilježio: Buhari, 2004, u Knjizi o postu, u poglavlju: «Post Dana Ašure»,  zatim u Knjizi o vjerovjesnicima, u Knjizi o fadiletima Ashaba, Vjerovjesnika,  Knjizi tefsiru. Muslim, br. 1130, u Knjizi o postu, u poglavlju «O postu Dana Ašure.»

[iii] Imam Ahmed u Musnedu, 2:359-360.

[iv] Njegovo puno ima je Selemete b. Amr b. Sinan el-Ekva’ el-Eslemi. Poznati ashab.  Neki njegovi biografi tvrde da je učestvovao i u bitci na Muti. Izvjesno je međutim, da je bio jedan od onih koji su dali prisegu ridvan. Sa Poslanikom, salallahu alejhi ve sellem, je učestvovao u sedam bitaka. Bio je izrazito hrabar, junak, vrsni strijelac i napadač. On je za vrijeme hilafeta Osmana, r.a., osvajao Afriku. Od njega je zabilježen 77. Hadis. Umro je u Medini 74. godine po hidžri. Allah sa njim bio zadovoljan!

[v] Hadis je zabilježio: Buhari, 2007, u Knjizi o postu, u poglavljima: «Post Dana Ašure», i «Ukoliko nanijjeti u toku dana da će da posti». Muslim, br. 1135, u Knjizi o postu, u poglavlju «Ko je nešto pojeo danas neka se suzdrži ostatak dana», Nesai, 2323, u Knjizi o postu, u poglavlju «Da li će postiti onaj ko nije nanijjetio post od noći»?!

[vi] Rubejje bint Mu'avviz b. Afra el Ensarija iz Benu Nedžara. Bila je sahabijka koja je prenosila određene hadise. Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, ju je posjetio prvi dan nakon njene udaje kao čin održavanja rodbinskih veza. Njen otac je bio jedan od veterana bitke na Bedru. Lično je ubio Ebu Džehla. Rubejja je živjela dogo. Prenosila je hadise. Umrla je za vrijeme vladavine Abdu-l-Melika. Allah sa njom bio zadovoljan!

[vii] Buhari, 1960, u Knjizi o postu, u poglavlju «Post djece». Muslim, br. 1136, u Knjizi o postu, u poglavlju «Ko je nešto pojeo danas neka se suzdrži ostatak dana».

[viii] Konkretno u verziji koja je zabilježena u Muslimovom Sahihu. pod brojem 1136. U Knjizi o postu, poglavlje: Posta na Dan ašura.

[ix] Hadis je zabilježio Buhari, u Knjizi o postu, u poglavlju «Post Dana ašure» «Obaveznost posta», poglavlje:»Dani džahilijjeta, u Knjizi o tefsiru sure El-Bekare, u poglavlju: «Ja ejhuhellezine amenu kutibe alejkumu-s-sijam». Muslim, br. 1126, u Knjizi o postu, u poglavlju «O postu Dana ašure. Ebu Davud, br. 2443, u Knjizi o postu, u poglavlju «O postu ašura».

[x][x] Muslimov Sahih 1126.

[xi] Muslimov Sahih 1126.

[xii]Hadis je zabilježio Muslim, br. 1129, u Knjizi o postu, u poglavlju «O postu Dana Ašure». Muvatta, 1:248, u Knjizi o postu, u poglavlju «O postu Dana Ašure», Nesai, 2373, u Knjizi o postu, u poglavlju «Post Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem».

[xiii] Hadis je zabilježio: Buhari, 7:134, u Knjizi o tefsiru sure Bekare, u poglavlju «Ja ejhuhellezine amenu kutibe alejkumus-sijam». Muslim, br. 1127, u Knjizi o postu, u poglavlju «O postu Dana ašura».

[xiv] Nadgledao je naše stanje i to dali postimo ili ne postiomo u ovome danu.

[xv] Muslim, br. 1128, u Knjizi o postu, u poglavlju «O postu Dana ašura».

[xvi] Imam Ahmed u Musnedu 3:422 i &.6., Nesai br. 2506., u Knjizi o zekatu, poglavlje: propisanost obaveznosti davanja sadaketu-l-fitri prije obaveznosti davanja zekata. Isnad ovoga hadisa je hasen.

[xvii] Imam Ahmed u Musnedu 3:422 i Nesai Sunenu.

[xviii] Bilježi Muslim br. 1126., od Abdullaha b. Mes'uda, r.a.

[xix] Hadis je zabilježio Buhari, 2006, u Knjizi o postu, u poglavlju «Post Dana ašura». Muslim, br. 1132, u Knjizi o postu, u poglavlju «O postu Dana Ašure». Nesai, 2372, u Knjizi o postu, u poglavlju «Post Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem».

[xx] Muslim, 1132, u Knjizi o postu, poglavlje: Post u dan u ašura, od Ibn Abbasa.

[xxi] Muslim, 1162, u Knjizi o postu, poglavlje: Pohvalnost posta tri dana u svakom mjesecu, post dana Arafe i, Ašure, post ponedljkom i četvrtkom. Tirmizi, br. hadisa 752, u Knjizi o postu, u poglavlju «O podsticaju na post Dana Ašure». Abdu-l-Kadir el-Arnaut, rahimehullah, je rekao: «Isnad ovog hadisa je hasen».

[xxii]  Ahmed u Musnedu 6:287, Nesai, 24217,2418, , u Knjizi o postu, u poglavlju «Kako se poste tri dana u svakom mjesecu». Abdu-l-Kadir el-Arnaut, rahimehullah, ističe:»U isnadu ovoga hadisa je Ebu Ishak el-Ešdža'i el-Kufi, koji je nepoznat prenosilac (medžhul).»: Nesaijeva verzija hadisa glasi:«Troje Vjerovjesnik nije (nikada) propuštao: «Post ašura, tri dana u svakome mjesecu i dva rekata suneta sabah namaza.»[xxii]

[xxiii] Ebu Davud u Sunenu,  br. 2437., u Knizi o postu, poglavlje: Post u prvih deset (dana zu-l-hidždžeta)

[xxiv] Muslim 1134., u Knjizi o postu, poglavlje 134.

[xxv] Taberani u Mu’džemu-l-Kebir, 10:401. Šejh Albani je ovaj hadis uvrstio u svoju zbirku autentičnih hadisa „Es-Sahiha“ pod brojem 350.

[xxvi] Musned 1:241.  anac prenosilaca je hasen. Hadis je spomenuo i Hjesemi u Medžma’i-z-zevaid ve menba’u-l-fevaid 3:188 nakon čega je konstatovao: „Hadis je zabilježio Ahmed i el-Bezzar. U njegovom lancu prenosilaca je Muhammed b. Ebu Lejla oko koga postoje određene kritike eksperata znanosti o lancima prenosilaca.“

[xxvii] Muhammed b. Omer b. Ahmed, Ebu Musa el-Medinni. Jedan od hafiza u hadisu,  autro djela u hadisu. Rodio se i Umro u Asbahanu. Umro 581., h.god.Nadimak El-Medini, je po medini-gradu Asbahan, ne po Medini-gradu Allahovog poslanika, s.a.v.s.

[xxviii] Abdurezak u Musannefu 4:287.

 

Nema komentara.

Upišite komentar