Velikan evropskog duha i islam: Tribina u povodu 200-te godišnjice od Goetheovog ‘Divana’

Noć u četvrtak, 21. novembra, 2019. godine u Džematu Kirchheim Teck – Lenningen po mnogo čemu bila je naročito svečana. Ovaj Džemat imao je čast da ugosti izaslanike Rijaseta Islamske zajednice Akademika Dr Enesa Karić, Profesora Dr Hilmu Neimarliju, i Mr Muhameda Jugu.

Naime, Rijaset je, na prijedlog Fakulteta Islamskih nauka iz Sarajeva da se muslimanima u Evropi približe velikani evropske kulture, nemuslimani, koji su o islamu, o Kur'anu i Poslaniku saws izrekli nepristrasno i objektivno istinu i podastrli je evropskoj naučnoj i kulturnoj javnosti svoga doba, uputio je ovu pažnje vrijednu delegaciju da u više gradova organizira tribine posvećene ovoj temi. Dvanaesta po redu, nakon Pariza, Berlina, Hanovera, Frankfurta i drugih evropskih metroplola, održana je za širu džematsku publiku u Džematu Kirchheim-Teck Lenningen. Iako je bio četvrtak, radni dan, prostorije Mesdžida bile su popunjene posjetiteljima oba spola, a značajan je bio i dio obrazovanih mladih.

Uvod u tribinu dao je službenik Ureda za dijasporu Mr Muhamed Jugo osvrnuvši se na nove planove i intencije Ureda koji svoje aktivnosti, nakon perioda prostornog i materijalnog stabiliziranja džemata, usmjeravaju na očuvanju u islamskog identiteta, boljem međusobnom povezivanju džemata, i odnosa spram društva, kao i jačanju veza između matice i dijaspore.

Centralna tema tribine bio je veliki jubilej – Dvjestogodišnjica od pojave „Zapadno-istočnog divana“ –  „West-östlicher Divan“ koji je štampan  u Stuttgartu 1819. godine; romantičarska lirika posvećena Istoku, islamu i Muhammedu saws u dvanaest pjevanja. Goethe je bio pod izravnim utjecajima persijskog velikana pjesništva i filozofije Hafiza. Inače, to je bilo vrijeme intenzivnog traganja za upoznavanjem sa Istokom i međusobnim bližim kontaktima, i međusobnom razmjenom kulturnih sadržaja. Rastući kapitalizam sa snažnim materijalističkim uplivom ogolio je duh i dušu čovjeka koji žedno na Istoku traga za mirom i višim, spiritualnim načinom promatranja i življenja. Kao svoj odgovor na „Divan“ Muhammed Iqbal pjesnik i filozof piše 1923. svoju „Poruku Istoka“.

‘Divan’ je i na Zapadu, i na Istoku podstakao bržu, iskreniju i veću međusobnu saradnju, a na kulturnom i religijskom planu doprinio pisanju članaka, rasprava i dijela.

Na tribini su izlagači i podvukli da neprekidno na Zapadu teku oba toka po pitanju islama i muslimana. Jedan koji je neobjektivan, huškački, i apologetski, prožet  stereotipima evropocentrizma prema drugome i drugačijem; a drugi tok, to je tok iskrenog pristupa i objektivnog prikazivanja. Autore ovakvog pristupa dužni smo prepoznavati, upoznati se sa njihovim djelima, i neprekidno ih isticati, kao što je to i u slučaju sa Goetheom, primjerice njegovoj poemi o Muhammed a.s. koji je prikazan u svojoj jedinstvenoj pojavi kao izvor koji iz stijene izvire čist i snažan, teče, razlijeva se, povećava i pretvara se u okean.

Na kraju, vrijedno je napomenuti da su izlagači jednu temu koja se najplodnije izlaže u akademskim krugovima, vješto spustili na jezik i govor  lahko razumljiv svakom od prisutnih, pa je to u plodnoj i višestranoj diskusiji, poslije tribine i potvrđeno.

I.A.

Nema komentara.

Upišite komentar