Svečano otvorena džamija u Mainzu

Istrajni na putu zajedničkog dobra: Historijski uspjeh džemata Mainz

Džematlije Mainza su svojim trudom i zalaganjem, i nadasve zajedništvom, izgradili i svečano otvorili jedan od najreprezentativnijih Islamskih centara Bošnjaka u SR Njemačkoj

Nakon što je 1991. godine osnovan Islamski kulturni centar Bošnjaka u Mainzu u Njemačkoj, džematlije ovog džemata su konačno dočekale da vide rezultate svog predanog rada. Naravno, u to je uloženo mnogo napornog rada i predanog organiziranja. Prethodno je ovaj Centar promijenio čak pet lokacija i tri imama. Prvi imam bio je Halil ef. Makić kojeg po njegovom odlaskom na studije šerijatskih znanosti nasljeđuje Dževdet ef. Mujović, zatim Bekir ef. Šuško, da bi 2004. godine na mjesto imama po novno došao sadašnji imam, tada već svršenik Univerziteta u Medini Halil ef. Makić. Prvi predsjednik džematskog odbora bio je Sabit Hadžipašić, a njegovi prvi saradnici bili su: dr. Dželil Karadžić, Adil Hadžić, Razim Palić, Galib Terović, Ismail Ljajić, Hamid Suljić, Hamed Dedajić, Fadil Hurtić, Ahmo Grbić, Sulejman Kajtazović, r. Džafer Karahasanović, Aćif Begić, Ibrahim Karaman, Bećir Pašić, r. Husein Imširović, Asim Palić, Majisad Adilagić, Ferid Imširović, Islam Garibović i Safet Hadžić.

U Mainzu, glavnom gradu njemačke Savezne pokrajine Rheinland – Pfalz, 15. septembra 2019. godine, a u prisustvu velikog broja vjernika i zvanica, svečano je otvoren novi Islamski kulturni centar Bošnjaka. Nakon što je u septembru 2013. godine postavljen kamen-temeljac za džamiju, kojeg je položio reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, džematlije džemata Mainz su dočekali da svoj trud i zajedništvo pri gradnji objekta pokažu i svoju radost podijele s drugima. Ono sa čime se, zasigurno, mogu ponositi jeste podatak da u izgradnji ovog veleljepnog objekta nisu podizali kredit, te da je sve finansirano iz dobrovoljnih priloga i članarine. Podatak da je učestvovalo 1.108 vakifa i donatora sa novčanim prilozima dovoljno govori za sebe.

Svečanosti otvorenja prethodila je zajednička džuma, 13. septembra, na kojoj je imam i hatib bio reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, te tribina na temu „Islam u Evropi“u kojoj su učesnici bili dr. Armina Omerika i dr. Frank van der Velden. Drugog dana svečanosti, 14. septembra, upriličena je inauguracija dr. Osmana ef. Kozlića za muftiju Islamske zajednice Bošnjaka u Zapadnoj Evropi.˝Obilježavajući zvanično otvorenje džamije trodnevnom

manifestacijom kao domaćini džematlije Mainza su na svečanost pozvali visoke predstavnike političkog, kulturnog i vjerskog života Njemačke i Bosne i Hercegovine. Pored reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića među prisutnima su bili i premijerka pokrajine Rheinland-Pfalz Malu Dreyer, kao i Michael Ebling, gradonačelnik grada Mainza.

“Ovo je naša kuća, naš život i naša budućnost“

Svečanost otvorenja započela je učenjem ašereta hafiza Aziz ef. Alilija, te riječima dobrodošlice Ševketa Zukića, jednog od inicijatora gradnje objekta IKCB Mainz, koji je podsjetio da su ljudi u ovu lijepu zemlju dolazili s namjerom da e ovdje ne ostanu dugo, ali odlučili su jednog dana i rekli: „Ljudi haj’mo nešto da kupimo, da napravimo, jer džemat bez vakufa nije džemat i ne može vala ni biti.“S tim nijjetom oni su sanjali povratak, a Allah je odredio da ostanu u ovom gradu i ovoj državi, da ovdje osnuju svoj dom i porodicu, i udare temelj jednoj novog generaciji, jednom novom identitetu koji će biti svjedok do Sudnjeg dana.

U pozdravnim obraćanjima domaćina pridružio sa predsjednik džemata Mainz, gospodin Rifat Halilović, kao i predsjednik Građevinskog odbora gospodin Nusret Faković, koji je kazao: “Ovo je naša kuća, naš život i naša budućnost.“

Predsjednik džemata Halilović se posebno zahvalio članovima džemata, kao i svima koji su svojim trudom, znojem, novcem, ili savjetima pomogli u realizaciji ovog projekta, te je rekao: „Pokazali smo da zajednica iako mala, slogom, dogovorom, zajedničkim snagama, sa čistim nijjetom može učiniti velike korake. Naši napori i težnja za Božijim zadovoljstvom kao i čvrsta opredijeljenost ka očuvanju vjerskog i kulturnog identiteta ulivali su nam snagu da ustrajemo na tom putu.“

Predstavnici njemačkih institucija, ministar u pokrajinskoj vladi Rheinland-Pfalz dr. Konrad Wolf i gradonačelnik Grada Mainza Michael Ebling čestitali su domaćinima i izrazili zadovoljstvo stepenom saradnje koju Islamska zajednica ostvaruje s lokalnom zajednicom. Gradonačelnik Grada Mainza Michael Ebling je kazao: “Nije nikakva kontradiktornost njegovati i sačuvati vlastitu kulturu i tradiciju, uključujući vlastitu vjeru i istovremeno biti punopravni građanin Grada Mainza. Želim da s vama zajedno graditi budućnost ovog grada.” U svom obraćanju predsjednik IZBNJ Pašo-ef. Fetić je kazao: “Ova specifična munara potvrđuje našu otvorenost prema ovom gradu, a njena sama gradnja svjedoči o našoj požrtvovanosti i zajedništvu.“

Imam džemata Mainz, Halil ef. Makić govoreći o zalaganju džematlija, istakao je: „Radničke su to ruke građevinara sagradile, istih ovih ljudi koji su u zadnjih tridesetak godina na desetine hiljada objekata sagradili u Njemačkoj, državi koja im je pružila utočište, širom otvorila svoja vrata i pokazala dobrodošlicu kakva i dolikuje velikom narodu, kao što je njemački narod. Da! Radničke ruke tih ljudi koji ovu državu sada doživljavaju kao još jednu svoju domovinu, kako oni tako i njihovi potomci, pogotovo.“Ove činjenice raduju i garantiraju dobre odnose koji mogu doprinijeti miru i međusobnom razumijevanju i komunikaciji.

Selameć i prisutne dr. Osman ef. Kozlić, muftija IZ Bošnjaka za Zapadnu Evropu je kazao: „Mi imamo iskustvo življenja u multikonfesionalnim sredinama i to iskustvo trebamo obogatiti i nadograđivati. Želimo i ovdje naglasiti da su Bošnjaci evropski narod. Mi pripadamo Evropi i Evropa pripada nama.

Mi volimo ovaj kontinent i veoma smo zainteresirani za njegovu budućnost. Kao vjerska zajednica veoma smo zainteresirani za očuvanje mira i stabilnosti, za međureligijski dijalog, slobodu te druge univerzalne ljudske vrijednosti koje smatramo svojim vrijednostima koje proističu iz dubina naše religijske tradicije.“

Čestitajući džematlijama Mainza, muftija Kozlić je poručio: “Otvarajmo prozore i vrata svojih kuća, jer Bog dragi naređuje da vrata Njegovih hramova budu širom otvorena. Otvarajmo svoja prsa, grudi svoje, i srce i duše jedni prema drugima. Budimo dobri komšije i prijatelji. Pokažimo više poštovanja jedni prema drugima. Učimo jedni od drugih, jer mi smo jedni drugima najpreči.“

Stjecište i boravište dobra

U svom obraćanju reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović je istakao: „Ovaj grad i ovi ljudi, naši domaćini, pokazali su svijetlo lice ove velike zemlje, i široku i otvorenu dušu njenog naroda. Na tome smo im zahvalni i s punim srcem iskazujemo naše veliko poštovanje prema njima.“Ukazujući da samo oni koji dobra djela čine zaslužit će Božiju milost i Njegovu blagost, bilo da su oni muslimani, kršćani, jevreji, reisu-l-ulema Kavazović je rekao: „Uvjeren sam kako će ova džamija, ovaj vakuf, biti, prije svega, stjecište i boravište dobra. U njoj neće naći utočište samo Bošnjaci, nego i sva naša braća koja žive u ovom gradu.“

Osvrnuvši se na potrebu naše otvorenosti prema drugima, reisu-l-ulema je naglasio: „Moramo biti otvoreni da učimo o drugima, naročito, o našim komšijama, ali i sposobni da o sebi govorimo drugima, autentično, onako kakvi jesmo, o našem vjerovanju, kulturi i tradiciji; otvoreni za usvajanje svih dobrih i rodnih zasada koje nam Evropa nudi. Mi kao pojedinci i kao narod sebe definiramo isključivo svojim djelima i svojim postupcima…Zato je na nama da se, prije svega, zagledamo u svoja djela, ali i da se i kao zajednica zagledamo kako sebe predstavljamo. Jer, kao što je djelovanje bez vjerovanja licemjerje (nifak) tako je i postupanje suprotno onome što vjerujemo i zagovaramo griješenje (fisk).“

Reisu-l-ulema je poručio i da “naša vjera je naše zajedničko uže, a naša BiH dunjalučki amanet i zavjet našim očevima da ćemo je u srcu nositi i čuvati za našu čeljad, sinove i unuke“, te je na kraju istakao: “Odgajajte buduće generacije naših sinova i kćeri da budu korisni članovi društva u kojima žive, ali da uvijek budu svjesni svojih korijena i da na ono ko su i šta su budu ponosni!“

Nakon što je hafiz Benjamin Idriz proučio ašere i Fahrudin ef. Džinić dovu, reisu-l-ulema Kavazović je džamiju proglasio vakufom. Vakufnamu jer od reisu-l-uleme preuzeo imam Halil ef. Makić. Uslijedilo je potom presijecanje vrpce koju su zajednički, na simboličan način presjekli: reisu-l-ulemaKavazović, muftija Kozlić, gradonačelnik Ebling, imam Halil ef. Makić, predsjednik Rifat Halilović, predsjednik Građevinskog odbora Nusret Faković i vakif Erzad Mikić. Ključ i čast da džamiju otvori pripala je Nusretu Fakoviću. Klanjanjem podne namaza ova lijepa svečanost je okončana.

Na simboličan način vrpcu su presjekli: reisu-l-ulema Kavazović, muftija Kozlić, gradonačelnik Ebling, imam Halil ef. Makić, predsjednik Rifat Halilović, predsjednik Građevinskog odbora Nusret Faković i vakif Erzad Mikić

Islamski kulturni centar Bošnjaka u Mainzu izgrađen je na 1.750 m2 građevinskog zemljišta, a ukupna njena izgradnja iznosila je 2,5 miliona eura. Objekt je izgrađen na četiri etaže s ciljem da se zadovolje potrebe jednog modernog islamskog centra, sa 150 m2 mesdžida za muškarce i 70 m2 za žene, ali i s multifunkcionalnom salom, restoranom, kuhinjom, ostavom, podrumom, bibliotekom, uredom, čajnom kuhinjom, salom za sastanke, učionicama i drugim potrebnim prostorijama.

Selman Selhanović (Preporod, 15.09.2019.)

Nema komentara.

Upišite komentar