Islam u Njemačkoj – Njemačka konferencija o islamu (DIK – Deutsche Islam Konferenz)

Wiesbaden, 03.12.2018.g. – Dana 28./29. novembra 2018. godine, u Berlinu je održana prva Njemačka konferencija o islamu (DIK – Deutsche Islam Konferenz) u novom mandatnom periodu tj. četvrtoj fazi. DIK, koja je uspostavljena 2006. godine, predstavlja najznačajniji forum za dijalog između države i muslimana, ali i platformu za dijalog među samim muslimanima.

„Islam ne pripada Njemačkoj !?“

Bivši savezni ministar Wolfgang Schäuble je svojevremeno izjavio kako je činjenica da je islam postao dio njemačke stvarnosti i da on pripada Njemačkoj. S tim u vezi je definiran cilj potrebe traganja za rješenjima, koja će doprinijeti boljoj i trajnoj integraciji i institucionalizaciji islama u Njemačkoj, a to se u značajnoj mjeri trebalo odvijati upravo kroz DIK. O pitanju da li islam pripada Njemačkoj ili ne, u međuvremenu su se svih ovih godina vodile kontroverzne debate, najviše na dnevno-političkoj razini. Kako je DIK u nadležnosti Saveznog ministarstva za unutrašnje poslove (BMI – Bundesministerium des Innern, für Bau und Heimat), i novi ministar Horst Seehofer iznio je neposredno nakon stupanja na dužnost svoje viđenje po navedenom pitanju. Njegova izjava kako islam ne pripada, dok muslimani pripadaju Njemačkoj, naišla je na oštre kritike, čak i kancelarke Angele Merkel. Muslimani su dodatno bili uznemireni prilično desničarskim stavovima ministra Seehofera, ponajviše i radi njegove izjave kako je „migracija majka svih problema“. DIK je, stoga, unatoč tome što je ona od strane muslimana očekivana sa velikim nestrpljenjem imajući u vidu brojna neriješena pitanja, stajala pod prilično lošim predznacima.

„Islam u Njemačkoj, za Njemačku i iz Njemačke“

Učesnici konferencije su na dan otvaranja DIK, 28. novembra 2018., imali priliku slušati vidno raspoloženog i pomirljivog ministra Seehofera. U svom načelnom govoru (Grundsatzrede), ministar Seehofer je „pružio ruku pomirenja“ muslimanima naglašavajući kako on želi „islam u Njemačkoj, za Njemačku i iz Njemačke“. Iznio je tezu da islam treba da nađe svoj dom u Njemačkoj i njemačkom društvu, istovremeno pozivajući muslimane da se identifikuju sa svojom državom (Njemačkom). U tom smislu je pozvao muslimane i njihove organizacije da se „oslobode vanjskog uticaja“. Zagovarao je potrebu jačanja osjećaja zajedništva u društvu („Wir-Gefühl“) ali i unutar samih muslimanskih zajednica, posebno naglašavajući potrebu jačanja osjećaja međusobnog povjerenja. Naglasio je kako se kroz DIK u novom mandatnom periodu treba doprinijeti traganju za rješenjima koji će pospješiti status muslimana u praktičnom životu u svakodnevnici, ali i suživot muslimana i nemuslimana. Življenje islama i islamskih propisa na podlozi vrijednosti njemačkog Ustava, je naveo kao potrebu koju treba osigurati. Imajući u vidu historijsku odgovornost Njemačke po tom pitanju, ministar Seehofer se, očekivano, posebno osvrnuo na pojavu antisemitizma, tražeći od muslimana da se jasno pozicioniraju u borbi protiv ove društvene pošasti. Izrazio je nadu da će doći do intenzivnije saradnje između jevrejskih i muslimanskih zajednica, naglasivši spremnost ministarstva da posreduje i podstiče takvu saradnju.

Poboljšanje svakodnevnog života i suživota predstavlja drugo težište sa kojim će se intezivno pozabaviti DIK u novom mandatnom periodu. Ministar je po tom pitanju izrazio velika očekivanja u rad i djelovanje džemata. U integracijsko-političkom smislu, džemati snose i snosit će veliku odgovornost za uspješan suživot u lokalnoj sredini. Džemati su opisani kao mjesta inspiracije i duhovnog osnaživanja za životne izazove, uz naglašavanje potrebe njihovog šireg uključivanja u sve sfere društvenog života, na način da se aktivno služe njemačkim jezikom, čuvaju temeljne društvene vrijednosti, da razvijaju volonterski rad (Ehrenamt) i da aktivno rade na daljnjem i boljem umrežavanju u svojoj lokalnoj sredini. Napomenuo je da će ministarstvo osigurati posebne fondove i sredstva za dotiranje džemata i njihovo osposobljavanje za projekte socijalnog i integracijskog karaktera.

Treće težište i značajno pitanje, koje će biti tematizirano u novom mandatnom periodu DIK, je pitanje obrazovanja imama u budućnosti. Definiran je cilj da se za potrebe muslimana u Njemačkoj vrši naobrazba imamskog kadra unutar države. Osobe koje su rođene, odrasle i socijalizirane u Njemačkoj trebaju u budućnosti biti osposobljene za imamsku službu i primljene u radni odnos u postojećim džematima. Muslimani i njihove organizacije su pozvani da iznesu konkretne prijedloge za moguće modele uspostavljanja i osiguranja izobrazbe i školovanja imama.

Predstavnici IZBNj u DIK

Pitanje islamfobije i pojave rasizma protiv muslimana, kao i pitanje napada na muslimane i njihove ustanove, u govoru ministra Seehofera tretirano je marginalno. Na to je svojim oglašavanjem reagovao učesnik konferencije o islamu, hafiz dr. Benjamin Idriz, koji je iznio zahtjev i očekivanje muslimana da se navedenim pitanjima kroz DIK posveti posebna i odgovarajuća pažnja. S obzirom na to da je pred sami početak konferencije formirana tzv. „Inicijativa sekularnog islama“ od strane takozvanih kritičara islama, koja je također tematizirana u toku konferencije, Benjamin Idriz je u svojoj reakciji odbio etiketiranje islama sa bilo kojim atributima, navodeći da je islam Božanskog porijekla i ne smije biti etiketiran političkim terminima poput „sekularni“, „liberalni“ ili „konzervativni islam“.  Idriz je nadalje podržao ideju saradnje države i džemata na polju obrazovanja i edukacije imama te pozvao ministra da posjeti jednu od džamija na džuma-namazu.

Meho Travljanin, predsjednik Islamskog kulturnog centra Bošnjaka u Berlinu, imao je uvodno izlaganje u prvom panelu tj. u integraciono-političkom dijelu rada konferencije na temu „Pospješivanje i podsticaj integracije na primjeru IKB Berlin“. U svom veoma zapaženom i izuzetno kvalitetnom izlaganju, Travljanin je opisao rad sa izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine unutar džemata, sa posebnim osvrtom na traumatizirane osobe i njihovu integraciju u svakodnevni život. Travljanin pri tome nije izostavio da spomene široke posljedice agresije na Bosnu i Hercegovinu i Genocida nad Bošnjacima, ali i veliku ulogu džemata i imama u osposobljavanju i integraciji navedenih ugroženih kategorija na temelju islamskog učenja. Stoga se džematima njihova uloga u stvaranju i promidžbi pozitivnih vrijednosti mora adekvatno javno „honorirati“, prije svega u medijskom diksursu, te na taj način omogućiti afirmaciju i poistovjećivanje džematlija sa radom njihovih zajednica.

Pripremne razgovore u ministarstvu je vodio zvanični predstavnik Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj u DIK, Edin Atlagić. Na konferenciji su pored njega, hafiza Benjamina ef. Idriza i Mehe Travljanina ispred Zajednice učestvovali i hafiza Adela Kazija iz džemata Gaggenau i Asim ef. Jelovac, imam u džematu Koblenz. Učesnici konferencije ispred IZBNj namjeravaju pripremiti i predstaviti odgovornima posebnu inicijativu/platformu koja se tiče učešća Bošnjaka u DIK s ciljem davanja što kvalitnijeg doprinosa radu DIK i informisanju džemata o njezinim projektima.

Edin Atlagić

Nema komentara.

Upišite komentar