Haris Halilović: Očuvanje maternjeg jezika posljednji je bedem u borbi protiv asimilacije

BOSANSKA-ŠKOLA-U-ROTTENBURGUMi danas imamo generacije djece i građana BiH, koji ne znaju niti jednu riječ svog maternjeg jezika, navodi Halilović

Njemačka je zemlja u kojoj živi najveći broj Bosanaca i Hercegovaca u iseljeništvu. Procjenjuje se da u ovoj državi živi oko 300 hiljada građana koji su porijeklom iz BiH ili imaju bh. državljanstvo.

Osim vjerskih zajednica koje su se brzo formirale, kojima gravitiraju naši građani, bilo da se radi o muslimanima, katolicima ili pravoslavcima, u Njemačkoj djeluje i tridesetak kulturno-umjetničkih, tridesetak sportskih društava, i dvadesetak drugih asocijacija.

Najorganizovaniji u Evropi

Haris Halilović, potpredsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH i predsjednik Saveza dopunskih škola BiH u SR Njemačkoj, priča nam da su uprkos velikom broju, naši građani u ovoj državi najorganizovaniji u Evropi, ali ujedno i kivni na državu i vlast u BiH, koja, iako je prošlo više od 20 godina od završetka rata, ništa nije uradila za bh. dijasporu.

-Takva je situacija u Njemačkoj. Građani se sami organizuju i sve što se radi u dijaspori u Njemačkoj i u svijetu je jedan fenomen. Iako BiH ima najmnogoljudniju dijasporu u odnosu na broj svojih stanovnika, nema ministarstvo za dijasporu, nije regulisala stvari kada je u pitanju dva miliona njenih građana koji žive van njenih granica, njeni građani i dalje glasaju po najkomplikovanijem sistemu na svijetu – žali se Halilović.

Bez obzira na sve ove poteškoće, naši građani trude se da očuvaju svoj identitet pa su, kako Halilović ističe, 2008. kroz bh. dopunske škole intenzivirali projekat očuvanja maternjeg jezika. Grupa od 400 aktivista BiH među kojima je i naš sagovornik, smatra da je dopunsko obrazovanje, zapravo očuvanje maternjeg jezika posljednji bedem, koji je iz godine u godinu sve tanji, posljednji bedem u borbi protiv asimilacije građana BiH u strana društva.

46 dopunskih škola

-Mi ne možemo više pričati o strahu od asimilacije. Asimilacija bh. građana u strana društva uveliko je u toku. Mi danas imamo generacije djece i građana BiH, koji ne znaju niti jednu riječ svog maternjeg jezika – govori nam Halilović dodajući da je 2008. u Njemačkoj djelovalo šest dopunskih škola koje su djelovale poluprivatno.

-Upjeli smo sačuvati tih šest škola, i za proteklih osam godina osnovati još 40 dopunskih škola. U ovaj projekat vezali smo više od 6.000 građana BiH, tako da je to trenutno jedan od najvećih projekata u bh. dijaspori. Radi se o projektu koji svakodnevno funkcioniše. U Njemačkoj, u 46 gradova djeca svaki dan u sedmici, sedam dana, na svom maternjem jeziku uče osnovne postulate o svojoj domovini – ističe Halilović.

Dopunsko obrazovanje u ovoj državi se odvija po planu, programu i udžbeniku Ministarstva civilnih poslova BiH. A kako ističe Halilović, u zadnje tri godine su uspjeli izlobirati da se ocjena iz bosanskog jezika upisuje djeci u njemačka svjedočanstva, knjižice i utječe na ukupan prosjek ocjena. Sve dopunske škole u Njemačkoj su putem Ambasade i Konzulata BiH regularno prijavljene Njemačkim nadležnim pokrajinskim ministarstvima u čijoj je nadležnosti dopunsko obrazovanje.

Projekat očuvanja maternjeg jezika kroz dopunske škole ne odvija se samo u Njemačkoj.

-Odvija se u Velikoj Britaniji, Švedskoj, nedavno su osnovane dvije dopunske škole u Italiji, jedna u Velenju u Sloveniji, radi se na osnivanju škola u Belgiji, Luxemburgu i Franscuskoj, a ja sam informisan da je nedavno osnovana i dopunska škola BiH u Washingtonu – priča on.

Cilj nam je utjecati na vlasti BiH

Haris Halilović se žali da osim udžbenika koji su prošle godine štampani, država BiH do danas nije izdvojala niti jedan euro za dopunsko obrazovanje u dijaspori i Njemačkoj.

-Za ovakav projekat naše komšije, Srbija i Hrvatska godišnje izdvajaju više od milion eura i imaju 44 zaposlenika. I pored sve te logistike u zadnje tri godine grupacija ljudi u kojoj se i ja nalazim uspjela je uraditi veći posao nego ove dvije države – rekao je Halilović dodajući da će nastupajući Kongres možda biti posljednja prilika da utječu na vlasti u BiH kada je dopunsko obrazovanje u pitanju.

-Ako se to ne desi do kraja ove godine, bojim se da će uskoro u BiH stizati vijesti, umjesto ovdje osnovana i počela s radom Bosanska dopunska škola, ovdje ugašena i prestala sa radom Bosanska dopunska škola – zaključuje Halilović.

(Piše: Ediba Rizvanbegović, Faktor.ba)

Nema komentara.

Upišite komentar